Talijanski Unicredito će ipak morati prodati jednu od svojih banaka, a odlučili su da će to biti HVB Splitska banka. Zadržana će biti Zagrebačka banka, veća od dviju banaka u talijanskom vlasništvu i s 25 posto tržišnog udjela. Zajedno su te dvije banke držale gotovo 35 posto aktive svih hrvatskih poslovnih banaka. Imovina Splitske banke procjenjuje se na ukupnu vrijednost od 3,1 milijarde eura, a prema jučer objavljenim procjenama Financial Timesa Deutschland banka vrijedi 750 milijuna eura. HNB je već donio odluku da Splitsku banku neće moći kupiti nijedna od šest vodećih banaka u Hrvatskoj tako da će preuzimanje pripasti najvjerojatnije nekoj inozemnoj banci. Među kandidatima neće biti OTP koji je prošle godine preuzeo Novu banku jer bi takva koncentracija prema mišljenju HNB-a bila nedopuštena. Dakle, na tržištu će se pojaviti novi veliki strani igrač.

Francuzi favoriti
Među zainteresiranim bankama su, tvrde u njemačkom FT-u, između ostalih, i francuska Societe Generale i BNP Paribas, nizozemska ING te škotska Royal Bank, a sam Unicredito morat će prodati svoj manjinski udio u jednoj od dviju grupacija. Ponude se očekuju od barem još desetak kandidata među kojima će zasigurno biti dva ili tri najveća “igrača”. Jedna od hrvatskoj javnosti poznatih banaka koje su iskazale zanimanje za kupnju Splitske banke zasigurno je Bayerische Landesbank. Ona je prije nekoliko godina napustila posrnulu Riječku banku zbog krize izazvane deviznim pronevjerama. Umjesto da kao vlasnik financira izlazak iz krize “teške” stotinjak milijuna dolara, teret njezina spašavanja prevaljen je na državu. Prošli se mjesec tako kao potencijalni kupac pojavila mađarska MKB kao paravan za Bayerische Landesbank koja je njezin 90-postotni vlasnik s pokušajem zavaravanja HNB. Tim će događajem biti srušena sva nadanja prvog čovjeka talijanske banke Alessandra Profuma da nijedna banka neće morati biti prodana. Podsjetimo, u lipnju prošle godine Profumo se izjasnio o mogućnosti problema prevelike koncentracije nastalih spajanjem. Tada je snažno zagovarao činjenicu da je Zagrebačka banka snažna na kontinentalnom području, a Splitska na području Dalmacije te da je mogućnost preklapanja neznatna. Uoči Božića premijer Sanader je navodno na hitan tajni sastanak pozvao upravo Profuma, ali i Franju Lukovića, šefa Zagrebačke banke. Potvrđeno je da se razgovaralo i o budućnosti Splitske banke.

Bez hrvatskog konzorcija
Unatoč otvorenoj premijerovoj podršci sve je vjerojatnija propast planiranog otkupa Splitske banke od nekih domaćih konzorcija koji su tijkom protekle godine bombastično najavljivali svoju financijsku pomoć. Među potencijalnim kandidatima bili su i HPB te Croatia osiguranje s vrlo ambicioznim, ali financijski neostvarivim planovima otkupa većinskog paketa Splitske banke. Plan je imao i potporu ministra financija Šukera, ali činjenica je da je 750 milijuna eura ipak suma prevelika za izdvajanje iz državne blagajne bez velikih aspiranata poput Adrisa ili možda Euroherca. Ulazak u posao među prvima je odbila upravo Adris grupa od koje se pomoć najviše i očekivala, a više sreće nema ni s ostalim kandidatima. Početak pregovora o ulasku Hrvatske u EU donijeli su tračak nade, no, kako stvari stoje, nemoguće je koristiti mogućnosti europskog načina poslovanja dok se zaista ne pristupi u Uniju. Da se Hrvatska kojim slučajem već nalazi u EU, koncentracija dviju manjih banaka negdje na jugu Europe ne bi bila nikakav problem. Nažalost, s takvim ćemo ležernim rješavanjem ipak pričekati još neko vrijeme. Sam Unicredito ipak nema posebnog razloga za brigu posebno ako kupac bude neka od banaka koje nisu previše prisutne na istoku Europe, ali mogu svoje sudjelovanje na takvu brzorastućem tržištu dobro platiti. S druge strane, prodaja jedne od većih hrvatskih banaka znači također gubitak znatnog dijela tržišta u Hrvatskoj što, s obzirom na domaću konkurenciju i stanje u kojemu se država nalazi, neće biti nimalo lako nadoknaditi.

ODLIČNO POSLOVANJE U PROŠLOJ GODINI

U 9 mjeseci dobit porasla čak 75 posto

Neto dobit HVB Splitske banke u prvih devet mjeseci prošle godine premašila je 230 milijuna kuna i tako skočila čak 75 posto. Prihodi tijekom prvih devet mjeseci prošle godine iznosili su 634 milijuna kuna, a netko prihodi od naknada čak 122 milijuna kuna. Splitska je banka uz dobro poslovanje bila čak peta po popularnosti među građanima čiji je kreditni portfelj u banci također porastao 23 posto u odnosu na 2003. godinu. Zabilježen je također 170-postotni porast stambenoga kreditiranja ukupne vrijednosti od čak 70 milijuna eura.