Inicijativa Ane Kolarević, osnivačice popularnog hrvatskog startupa Sizema, potaknula je lavinu reakcija podrške na društvenim mrežama nakon što je objavila da je državnim organima prijavila preprodavače spam baza podataka.
Kolarević je naime telekomunikacijskom regulatoru Hakomu prijavila osiječku udrugu Projekt Dot Com Hrvatska, skraćeno PUT, zbog sumnje da hrvatskim tvrtkama preprodaje baze e-mailova za slanje neželjenih elektroničkih poruka, takozvanog spama. Ona ističe da joj je prekipjelo dobivati neželjene e-mailove od hrvatskih tvrtki za koje nikad nije čula i kojima nije dala svoju e-mail adresu na korištenje. I nije jedina. Poslovni dnevnik otkrio je da je nedugo prije nje isto učinio jedan od najpopularnijih domaćih community managera Ilija Brajković iz agencije Akcija.
"Meni je prekipjelo nakon što sam povrh svih spamova dobio i onaj u kojem mi je izravna konkurencija na moju osobnu e-mail adresu, koja nije javno objavljena, poslala ponudu za Faceboook oglašavanje što je posao s kojim se i mi bavimo", kaže Brajković.
Dodaje da je naknadno saznao da je ta tvrtka isti e-mail poslala i na službu za prigovore jednog telekom operatora, čime je, ističe, samo dobio potvrdu da je riječ o spamu.
Spam je ogroman problem ne samo diljem svijeta nego i u Hrvatskoj. Upravo je zbog toga zabranjen Zakonom o elektroničkim komunikacijama, a tvrtke koje šalju spam e-mailove mogu biti kažnjene s najmanje 100 tisuća kuna, a maksimalna kazna penje se na milijun kuna.
Ana Kolarević prvo je odlučila problem prijaviti policiji.
"Ali kad sam shvatila da tamo ne razumiju što znači forwardirati e-mail, potražila sam pomoć na društvenim mrežama i tako saznala da mi pomoći može regulator Hakom", kaže Kolarević.
Zdenko Ognjenčić iz Hakoma poslao je Kolarević odgovor koji je dobio iz udruge PUT, a tu priča postaje još zanimljivija s obzirom da se u odgovoru izražava sumnja da je spornu bazu e-mailova hrvatskih građana prodao netko od zaposlenika Google Hrvatska. Prema odgovoru udruge PUT, koji je proslijedio Hakom, stoji da je udruga PUT adrese nabavila od tvrtke Geld, a ona s izvora – iz Googlea Hrvatska.
"S obzirom da gospođa ima adresu na Googleu, a već sam rekao da mi je predstavnik tvrtke Geld usmeno priopćio da je te adrese nabavio direktno s izvora, istražite na koji su način djelatnici te tvrtke primili navedene @gmail.com adrese, odnosno koji je od djelatnika tvrtke Google Hrvatska dao te adrese u promet, a protivno Zakonu o zaštiti osobnih podataka", piše u prolijeđenom odgovoru udruge PUT.
Ilija Brajković kaže da je optužba na račun Googlea 'puko pranje od krivnje' i ističe da je uvjeren kako je riječ o neistini. Navodi da je i on svoj slučaj prijavio Hakomu.
"Prijavio sam tvrtku koja mi je poslala spam e-mail poruku i moram pohvaliti Hakom, jer su se uistinu angažirali na slučaju", kaže Brajković.
Navodi da ga je Hakom obavijestio da su napravili očevid i da je suparnička tvrtka dala izjavu kako su Brajkovićev privatni i tajni e-mail zapravo pokupili s njegove web stranice gdje je navodno svima dostupan.
"To je laž i to sam izjavio i Hakomu i sad čekam kako će cijeli slučaj završiti", kaže Brajković te podsjeća da spamer može dobiti vrlo visoku kaznu.
S druge strane, iz Hakoma su se Ani Kolarević opravdali da su zasad na njenom slučaju učinili sve što mogu.
"U svakom slučaju mi smo učinili što smo mogli prema udruzi i vas eventualno molimo da nam dostavite/proslijedite novo zaprimljene promidžbene poruke ako ih ponovno primite, pogotovo onih tvrtki koje ponavljaju slanje poruka nakon što su upozorene", poručuju iz Hakoma.
Ilija Brajković nam je pak razjasnio zbog čega. On kaže da zakon, začuđujuće, ne brani prodaju baza s e-mail adresama građana.
"Najbolja paralela je s drogom. Zakon je napisan tako da je zabranjeno konzumirati drogu, odnosno slati spam poruke, ali nije zabranjeno preprodavati drogu, odnosno prodavati baze podataka s e-mailovima građana", pojašnjava Brajković. Iz Googlea su poručili da istražuju optužbe.
"Sigurnost i privatnost naših korisnika shvaćamo vrlo ozbiljno te bi prodaja e-mail adresa naših korisnika bila u suprotnosti s poslovnom politikom Googlea. Trenutno istražujemo navedenu situaciju", izjavili su predstavnici Googlea.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Pišete gluposti. Kupio sam njihovu bazu podataka još prošle godine i obrađujem po njoj tržište telefonski i mailom. Baze su im deset puta bolje od onih što prodaje HGK, Biznet, E-pirh, Kompas, Moj Kvart i drugi koji se time bave. Dakle ni govora da su jedini u tom poslu. Ne nude nikakve spam baze, već kompletne baze podataka, samo daleko bolje i točnije. Ljudi imaju sve bitne podatke o svim tvrtkama i obrtnicima. Ovdje je na djelu čisti hrvatski jal neuspješne kvazi poduzetnice prema ljudima koji šute i rade. To je tako očito. Nije ni čudo da je propala.
Absurd bi bio da je zabranjeno.
Ja ne kuzim zbog cega bi bilo nezakonito prodavati baze sa emailovima.
Telefonske kompanije vec 100 godina dijele telefonske imenike sa brojevima telefona i adresama.
Sta bi sada drzava trebala, regulirati tko ti smije, a tko ne smije poslati email. Ili mozda sta se smije pisati u emailu.
Ako te ne zanima poruka izbrisi i gotovo. Ja na gmailu ne primam nikakv spam, sve odlazi u junk.
Da na žalost prodaja takvih baza nije zabranjena što je potvrdio i AZOP. Kako smo nas nekolicina poslovnjaka poslali upit AZOP-u o tome kako neke od firmi nelegalno prodaju SPAM baze poput
http://www.bizbook.com.hr
http://dot.com.hr
i dobili smo nakon par mjeseci odgovr AZOP-a da oni u tome ne vide problem niti i jedna od ovih firmi koja prodaje SPAM baze niti po kojem članu ne krši nikakva pravila. Objašnjenja koja je dao AZOP u tom dopisu su takva da je strašno to i pročitati. Zaista je nejasno da jedna takva institucija uopće može dati takav odgovor i štititi ovakvo dilanje bazama.
U njihovom dopisu također stoji kako su te firme koje to rade objasnile da one prikupljaju te adrese na javno dostupnim mjestima te da to nije prekršaj. Dakle gotovo da ovakvo objašnjenje daje za pravo tim kriminalcima da to rade i dalje bez ikakvih sankcija i to se smatra legalnim.
Prikupljanje tuiđih podataka i stvaranj je baza ili obrada podataka te prodaja tuđih poslovnih adresa u Hrvatskoj nije kažnjivo djelo a niti poticanje na SPAM-iranje kroz prodaju tih adresa. Dakle tu stvar postaje jasna i na žalost ili još bolje ajmo onda svi to raditi i zarađivati, zašto ne kad je legalno ?
Žalosno o jadno prosudite sami o tome a naša misija je ovdje gotova jer okupili smo se da ukažemo na taj ogroman problem ali kako nam je AZOP dao do znanja da to nije ništa sporno eto i mi razmišljamo ok idemo i mi onda u posao……
Uključite se u raspravu