Vlade, a ne središnje banke, mogu spriječiti masovni bankrot malih i srednjih tvrtki

Autor: Daniel Gros , 07. travanj 2020. u 15:09
Globalno gospodarstvo će se ponovno pokrenuti jer kapital, tehnologija i radna snaga ostaju rasploživi/Reuters

Ulagači su očekivali ozbiljnu, ali kratku recesiju, iza koje će uslijediti brzi oporavak, no uslijed neodlučnosti vlasti virus je prevladao i tržišta su se uspaničarila.

Političari ponekad podcjenjuju vojne vođe optužujući ih da oni uvijek vode posljednji rat. Ali ta se sažeta mudrost na isti način primjenjuje na donositelje politika – i to nije uvijek loše.

Primjerice, budući da sjećanje na globalnu financijsku krizu iz 2008. godine ostaje svježe, vlade i središnje banke imaju istančan osjećaj da bi financijska tržišta mogla u bilo kojem trenutku doživjeti krah. Suočene s pandemijom Covida-19, upotrebljavaju sve raspoložive poluge da bi izbjegle ponavljanje smrzavanja financijskih tržišta koje se prije jednog desetljeća pokazalo toliko štetnim.

Politička reakcija na globalnu financijsku krizu bila je donekle odgođena i isprva konfuzna, osobito u Europi jer donositelji politika i javnost nisu iskusili financijsku krizu ili neispunjenje obveza države. No, vlade i središnje banke u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama naučile su lekcije i sada ih primjenjuju u ogromnim razmjerima u nastojanjima ublažavanja ekonomskog učinka pandemije.

U tome leži druga lekcija vojne povijesti: vojske koje imaju stvarno borbeno iskustvo obično su znatno snažnije. Nedostatak iskustva uvelike objašnjava zakašnjelu reakciju javnog zdravstva na Covid-19 s obje strane Atlantika.

Niti Europa niti SAD nisu iskusile krizu javnog zdravstva te magnitude još od pandemije španjolske gripe iz 1918. i 1919. Za razliku od toga, azijske zemlje koje su imale posla s epidemijom teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) prije manje od 20 godina reagirale su znatno brže na izbijanje epidemije Covid-19, provodeći drastične mjere sprječavanja širenja zaraze koje su im omogućile relativno brzo izravnavanje krivulje zaraze.

Ogromna cijena poricanja

Stoga je pouka koja proizlazi iz kineskog iskustva – da su diktature bolje u borbi protiv epidemije – pogrešna. Ovog puta igrala je ulogu činjenica da su Kina i ostala azijska društva iskusili problem sličan problemu s Covidom-19 u živom sjećanju. Demokracije poput Južne Koreje i Japana mogu se boriti protiv virusa jednako učinkovito kao i diktature.

Doista, otvorena društva imaju izraženu prednost nad autoritarnim državama jer se neugodne informacije ne mogu dugo poricati ili potiskivati, kao što je to u početku bilo u Kini. Međutim, za Europu i SAD, pandemija Covida-19 predstavlja neočekivani napad od strane dosad nepoznatog neprijatelja. Stoga, nije začuđujuće da je inicijalna reakcija javnog zdravstva pojedinih vlada bila zakašnjela i neorganizirana.

Ta je neuspjela reakcija također razlog zbog kojeg financijska tržišta sada reagiraju tako burno. Ulagači su u početku očekivali ozbiljnu, ali kratku recesiju, iza koje će uslijediti oporavak u obliku slova V. No, uslijed neodlučnosti javnih vlasti u Europi i SAD-u, virus je prevladao – i tržišta su se uspaničarila.

Cijena nekoliko tjedana neznanja i poricanja može biti ogromna. S obzirom na neizvjesnost po pitanju načina na koji će se razvijati zdravstvena kriza, ulagači pokušavaju prodati svu rizičnu imovinu i pritajiti se. Ta «luda navala na gotovinu» vodi u niz prodaja po super sniženim cijenama koja remeti normalne komercijalne odnose i prijeti samom funkcioniranju tržišta.

Srećom, središnji bankari, s globalnom financijskom krizom usađenom u mislima, pokušavaju spriječiti tu vrstu povratne sprege. Američke Federalne rezerve i Europska središnja banka započele su ogromne programe kupovine svega što uplašeni ulagači u ovom trenutku žele odbaciti. Središnje banke mogu momentalno stvoriti neograničene količine novca. Stoga nema sumnje da donositelji monetarne politike mogu naposljetku smiriti tržišta.

Velikodušni zajmovi

No, ponovno uspostavljanje mira neće biti dovoljno jer samo velike kompanije ovise o tržištima kapitala za financiranje. Za razliku od njih, male i srednje tvrtke, koje čak i u SAD-u zapošljavaju preko četiri petine ukupne radne snage, pouzdaju se u bankovno financiranje i kontinuirani novčani tok od prodaje. Stoga taj ključni sektor nije toliko zahvaćen kretanjima na financijskom tržištu.

Shodno tome, dok središnje banke mogu osigurati nastavak funkcioniranja financijskog sustava za vrijeme pandemije Covida-19, one ne mogu učiniti tko zna što za pomoć milijunima malih tvrtki u preživljavanju duljeg razdoblja prodajom. Tu moraju uskočiti vlade s velikodušnim zajmovima i ostalim programima potpore u cilju sprečavanja masovnih bankrota.

Dok je iskustvo iz 2008. i 2009. još uvijek svježe u njihovom sjećanju, one to čine u velikim razmjerima, premda na znatno različite načine od zemlje do zemlje.

Globalno gospodarstvo će se naposljetku ponovno pokrenuti jer njegov kapital, tehnologija i radna snaga ostaju rasploživi. Štoviše, prošlo iskustvo nagovještava da će se potrošači uvelike vratiti svojim prethodnim obrascima potrošnje, što se dogodilo čak i nakon Španjolske gripe.

Iako se virus vratio više od jednom, uglavnom zbog fragmentiranosti sustava javnog zdravstva krajem Prvog svjetskog rata, globalna recesija trajala je manje od godine dana.

Komentirajte prvi

New Report

Close