Hrvatska pamet Hrvatskoj 2018. – pobjednički radovi 2015.

Autor: Poslovni dnevnik , 22. siječanj 2018. u 07:35
hph_2018

1.) IZVORNO HRVATSKO

Projekt: Finis

Autorski tim: Anja Rodin, Ekaterina Drobat; Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Projekt Finis osmislile su Anja Rodin i Ekaterina Drobat, studentice diplomskog studija na smjeru Upravljanje sigurnošću hrane na Prehrambeno – biotehnološkom  fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Finis je inovativan prehrambeni proizvod  koji karakteriziraju čvrstoća i elastičnost, a zamjenjuje dosadašnju špagu koja se koristi u kulinarstvu, te ga, za razliku od nje, nije potrebno uklanjati jer je jestiv. Može se koristiti u pripremi mnogih jela za koje je do sada služila kuhinjska špaga, čačkalice i štapići. To je eko inovativan prehrambeni proizvod koji pojednostavljuje pripremu i konzumaciju hrane prateći pritom užurbani tempo života.

Za ambalažu Finisa se koristi reciklirani papir, čime se smanjuje zagađenje okoliša, te povećava ušteda energetskih resursa. Saznanje da upravo 30 % otpada u kućanstvima čini baš papir, daje ovom proizvodu velik potencijal, a istovremeno prati svjetske trendove.

Autorice smatraju da ovaj proizvod može biti prepoznatljiv kao izvorno hrvatski i time podići ugled hrvatskoj industriji na globalnoj razini. Ovim projektom ističe se i važnost razvoja ekološke svijesti koja je, ističu autorice, jedna od najvažnijih čimbenika za kvalitetan razvoj gospodarstva kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

2.) DESTINACIJA HRVATSKA

Projekt: Key Hunter Zagreb

Autorica: Doris Barić, Visoka poslovna škola Libertas, Zagreb

Autorica Doris Barić završila je preddiplomski studiji turističkog i hotelskog menadžmenta na Visokoj poslovnoj školi Libertas u Zagrebu. Projekt Key Hunter temelji se na novom konceptu razgledavanja grada. Zagreb zadnjih godina bilježi porast mladih backpackersa, flashpackersa i city break turista, koji pretežno putuju u grupi prijatelja ili u parovima, i koriste internet za rezervaciju prijevoza, smještaja i prikupljanje informacija o destinaciji. Kako ne bi sve bilo jednolično, autorica je uz interaktivne programe za razgledavanje grada odlučila turistima pomoći da otkriju nepoznate kutove Zagreba prateći zagonetke i tragove po specifičnim tematskim rutama, koje ih približavaju međusobno, ali i upoznaju s lokalnim stanovništvom.

Key Hunter Zagreb nudi samostalno i maštovito razgledavanje grada u grupama ili parovima pomoću tematskih ruta i zagonetki. Radi se o kombinaciji 'treasure hunta' i interaktivnog razgledavanja grada. Sudionici kroz igru postaju istraživači, detektivi i lovci na skrivene priče grada, a ponuda Zagreba nudi nezaboravni doživljaj kojim se zadovoljavaju potrebe raznih profila turista te domaćeg stanovništva, koji teže autentičnosti i zabavi.

Prvotna ideja ovog projekta nastala je u sklopu seminarskog rada za kolegij Turistička promocija, na kojem su studenti tijekom jednog semestra pisali promotivni plan o novoj turističkoj usluzi. Od osnovnih prednosti  projekta autorica izdvaja uštedu jer u njenom konceptu razgledavanja grada nema potrebe za turističkim vodičima, nego korisnici samostalno razgledavaju i istražuju grad. Također, Key Hunter Zagreb motivira korisnike na kreativno druženje, a i prikladan je za turiste, posjetitelje ili građane neovisno o njihovoj platežnoj moći.

3.)  ODRŽIVA HRVATSKA

Projekt: Iventus

Autorski tim: Ivan Borović, Pravni fakultet Sveučilišta u Osijeku; Ana Zukolo i Dora Kalšan, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku

Osnovna ideja projekta Iventus jest plantažni ekološki uzgoj lijeske potpomognut mikorizom, odnosno simbiozom korijena biljke i micelija gljive.  Uzgojem ekološkog lješnjaka, uz uvođenje novih tehnologija, značajno se utječe na prinos lijeske. Poizvod ekološkog lješnjaka na tržištu će se isticati kvalitetom, okusom, veličinom i izgledom.

Primjenom mikorize postiže se bolja apsorpcija vode i hranjivih tvari iz zemlje. Mikorizom se na najbolji način omogućava ekološka proizvodnja jer nema potrebe za povećanom zaštitom i gnojidbom, smanjuje se potrošnja vode, a povećava urod i kvaliteta ploda. Sekundarno djelovanje njihove (istoimene) tvrtke su različite edukacije, tribine i okrugli stolovi o načinu korištenja mikorize kako bi se što više ljudi upoznalo s tom inovativnom metodom.

Autori vlastitim primjerom žele prikazati svim mladim ljudima da je moguće osigurati svoju egzistenciju baveći se poljoprivrednom proizvodnjom, ali uz uvjet korištenja inovativnih mjera i tehnologija proizvodnje. Ekološkom proizvodnjom žele očuvati kvalitetu vode, zraka, tla, cijelog biosustava, a mikorizom povećati prinose koji su inače manji u ekološkoj proizvodnji nego u konvencionalnoj. Ideja je potekla iz vizije da se pronađe "zakopano blago", probudi i otrgne zaboravu prirodni proces simbioze te uključi u održivi razvoj ruralnog područja Hrvatske.

Cilj je potaknuli lanac koji se sastoji od ekološke osviještenosti, zdravih prehrambenih navika i poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj. Međutim, glavni cilj projekta je zadržati mlade ljude u Hrvatskoj predstavljanjem mikorize svima koji se planiraju baviti poljoprivredom kao i onima koji svoju egzistenciju osiguravaju poljoprivrednom proizvodnjom.

4.)  PODUZETNA HRVATSKA

Projekt: Vinifera

Autorski tim: Ana Čobanković, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku; Iva Čobanković, Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku

Projekt Vinifera zasnovan je na temeljima vinogradarske povijesti Srijemskog vinogorja. Autorice projekta osmislile su cijelu vinogradarsku priču 'Od trsa do ulja', koja promiče tradicijske vrijednosti njihova kraja u suvremenom društvu. Cilj je iskoristiti otpad koji se generira tijekom proizvodnje vina – tropa ili komina, kako bi se dobilo hladno prešano ulje od sjemenki grožđa. Na taj način dobiva se visoko kvalitetan proizvod izvornog porijekla i dodane vrijednosti. Prednost projekta je iskorištvanje sirovine, prilikom čega se ne stvara  dodatni otpad, nego se koristi kao energent u procesu proizvodnje ulja. Proizvodnjom ulja na navedeni način potiče se ekološka osviještenost, zdrave prehrambene navike te poduzetničko razmišljanje. Hladno prešano ulje od sjemenki grožđa ima vrlo povoljan utjecaj na zdravlje, ponajprije na dijabetes, povišen krvni tlak, visok kolesterol, ali i mnoge druge bolesti. Posljednjih godina ovo ulje postalo je trend u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, pogotovo na tržištima kao što su Amerika i Europa. Cilj autorica je jačanje je eno-gastronomskog branda Srijemskog vinogorja s proizvodom koji bi ih na još jedan zanimljivi način istaknuo od ostatka konkurencije.  

5.) INOVATIVNA HRVATSKA

Projekt: Pametna klupa

Dobitnik: Ivan Mrvoš, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu

Pametna klupa inovativan je proizvod poduzetnika početnika Ivana Mrvoša, studenta splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje koji je osmislio proizvod, te otvorio svoju tvrtku kako bi je plasirao na tržište.

Pametna klupa je energetski neovisan proizvod. Pametne klupe na sebi imaju solarne ploče koje tijekom dana prikupljaju sunčevu energiju i akumuliraju je unutar baterijskog sustava u obliku električne energije. Korisnici tu energiju mogu iskoristiti za punjenje svojih mobitela i tableta. Osim toga, putem mobilne aplikacije mogu pogledati podatke o kvaliteti zraka, proizvedenoj i potrošenoj energiji, smanjenju CO2, kao i osobne statistike.

Kao osnovnu prednost autor ističe činjenicu da pametna klupa ima mogućnost da služi i kao područje gdje se korisnik može povezati na internet, a noću služi i kao javna rasvjeta. Ideja je nastala iz autorova sličnog projekta – LED stolaca. Objašnjava kako je riječ o stolcima koji su mogli mijenjati boje putem prekidača i trebali su biti namijenjeni za ugostiteljstvo, no projekt nije zaživio.  Jedan od glavnih ciljeva projekta pametne klupe jest podići svijest o važnosti obnovljivih izvora energije kao energiji budućnosti. Osim toga, cilj je upravo ono što su i karakteristike pametne klupe, a to je omogućiti svim korisnicima klupe da mogu napuniti svoje uređaje i povežu se na internet.

Projekt izrade klupe trajao je otprilike četiri mjeseca. Grad Solin financirao je materijal za izradu prve klupe, a autor je 'posao' odradio besplatno. Kako tvrdi, klupa je doslovno nastala u kućnoj radinosti, točnije u njegovoj sobi i dvorištu te uz veliku pomoć kolega s fakulteta. Samo dva mjeseca nakon što je prva pametna klupa montirana pred Gradskom upravom u Solinu, Split je dobio dvije takve klupe. Nosivost pametne klupe je 300 kilograma i na njoj mogu sjediti tri do četiri osobe.

Komentirajte prvi

New Report

Close