S kojim investicijama dočekujemo ljeto, koliko je stanje bolje nego lani, što možete pohvaliti, a što zaslužuje kritiku?
– Prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, 2007. godine će se u hrvatski turizam, direktno i indirektno, investirati 13,6 milijarde kuna. Od tog iznosa u nove hotelske objekte investirat će se 3,6 milijardi, a u obnovu postojećih objekata tri milijarde kuna. Gotovo sedam milijardi investirat će se u komunalnu infrastrukturu koja predstavlja neophodnu nadogradnju kvalitetnog turističkog proizvoda.

Kongres turističkih djelatnika opet je podsjetio na probleme: turizam nema status izvoznika, profitabilnost je u 2006. manja nego 2005….
– Prema podacima Hrvatske narodne banke hrvatski je turizam u 2006. godini uprihodio 6,3 milijarde eura što je pet posto više nego u 2005. godini. Očigledno je da hrvatski turizam iz godine u godinu generira sve veći devizni priljev za našu zemlju, no u takvom okružju sve naše turističke tvrtke ne posluju jednako profitabilno. Mnogi hrvatski hotelijeri postojano ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih kapaciteta, no valja biti realan i zaključiti da će oni tek u idućim godinama vratiti velike investicije i generirati profit.

Još nedostaje školovanog kadra?
– Kadrovi u turizmu svakako su problem kojem treba posvetiti posebnu pozornost. Sklapanje ugovora na određeno vrijeme, rad na crno, niske plaće, samo su neki od razloga zbog kojih interes za obrazovanje u zanimanjima vezanim uz turizam još nije na zadovoljavajućoj razini.

Premda se dosta ulaže, više je riječ o povećanju komfora nego o novim objektima. Da bismo sustigli konkurenciju, navodno nedostaje 20.000 kreveta visoke kategorije. Gdje ih naći?
– Hrvatska ima više od 20.000 hotelskih postelja koje su izvan funkcije kao posljedica ratnih devedesetih. Također brojne hotelske tvrtke s glavninom vlasničkog udjela u rukama države još čekaju nove vlasnike, koji će uložiti u rekonstrukciju i podizanje standarda. Ako želite moj stav, Hrvatskoj nedostaje još 50.000 kvalitetnih hotelskih soba, dakle još ovoliko koliko ih sada imamo.

Dosta se govorilo o poticajnom kreditiranju, no mali obiteljski hoteli daju samo 10 posto kapaciteta. Čime motivirati snažnije samozapošljavanje u turizmu?
– Program “Poticaj za uspjeh” nadležnog ministarstva od svog je uvođenja u 2002. godini polučio vrlo dobre rezultate. Čak 306 subjekata primilo je subvencionirane kredite s dvije godine počeka u ukupnom iznosu od 175 milijuna eura. U tom smjeru moramo i dalje nastaviti, posebice imamo li u vidu rastuću potražnju na tržištima u segmentu malih, personaliziranih tzv. boutique hotela, jer želimo upravo tako popuniti prazninu koju u ponudi imamo s obzirom na sustav u kojem smo do 1990. živjeli.

Još ne znamo što nam je cilj: masovni ili elitni turizam. Tko je zakazao, Vlada ili lokalna uprava?
– Nitko nije zakazao. Život nije crno-bijeli, a elitni i masovni turizam su samo dva antipoda realnog života. Kvalitetni turizam naša je dugoročna odrednica, ali kada govorimo o našim ambicijama da postanemo kvalitetna mediteranska destinacija, moramo imati u vidu koje su nam polazne odrednice.

Unatoč svim našim ljepotama, godišnje više turista posjeti Prag nego sve hrvatske destinacije. Kako biti bolji?
– Uvijek možemo raditi usporedbe s nekom od turističkih destinacija svijeta i pitati se zašto je kod nas drukčije. Možda će vaše pitanje djelovati poticajno za naš glavni grad Zagreb. Na temelju svih analiza i pretpostavki održivog razvoja odredili smo naša srednjoročna predviđanja koja govore da ćemo 2012. godine ostvariti 12 milijuna turističkih dolazaka i 66 milijuna turističkih noćenja što s obzirom na populaciju Hrvatske predstavlja optimum u pogledu održivog razvoja destinacije, uz 2,7 turističkih dolazaka i 15 turističkih noćenja po stanovniku naše zemlje. Financijske procjene govore o 12 milijardi eura ukupnih inicijacija turizma u ukupnom gospodarstvu te o osam milijardi eura turističke potrošnje inozemnih posjetitelja.