Prijava poreza na dohodak za 2014. godinu podnosi se do 28. veljače 2015. godine. Iz priloga u članku preuzmite obrazac DOH i stope prireza gradova i općina u 2014. godini, koje je Porezna uprava objavila na svojoj službenoj stranici.

Poslovni.hr u suradnji s Mazarr Cinottijem (specijalizirani za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga) kontinuirano je objavljivao članke na ovu temu.

Evo čega se trebate podjsetiti (ponavljamo Mazarsove članke iz 2014. godine u kojima su odgovarali na vaša najčešća pitanja, ali su objasnili i u koja tri slučaja ćete najvjerojatnije dobiti povrat poreza).

• Ovo su promjene u Pravilniku o porezu na dohodak za koje trebate znati

Prijava poreza: U ove 3 situacije vjerojatno ćete ostvariti povrat

*Podsjećamo na činjenicu da članak datira od prošle godine, te se odnosi na porezne prijave iz 2013. godine, no savjeti su i dalje od koristi

Porezna prijava poreza na dohodak nekima je izvor dodatne zarade kroz povrat poreza, dok je drugima „nužno zlo“ koje rezultira dodatnim poreznim davanjima. Kako bi izbjegli situaciju da se nađete u ovoj drugoj skupini, u nastavku opisujemo kada morate, kada ne morate, a kada bi bilo preporučljivo da predate poreznu prijavu poreza na dohodak iako zakonski niste obvezni to učiniti.

Tko obavezno mora podnijeti poreznu prijavu?

Prije svega, potrebno je istaknuti činjenicu koja je vrlo važna s aspekta građana koji moraju predati godišnju poreznu prijavu. Naime, građani koji ne predaju prijavu dobrovoljno, već su je dužni predati po sili zakona, u istu nisu dužni iskazati cjelokupni dohodak, već samo onaj dio po kojem su obvezi predati prijavu i plaću. Dakle, ne moraju u prijavi, osim onih zbog kojih moraju predati prijavu, iskazivati i druge oblike dohotka.

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

Građani moraju predati godišnju prijavu po sili zakona, ako ostvare dohodak po sljedećim osnovama, odnosno u sljedećim situacijama:

a) plaća isplaćena kod dvaju ili više poslodavaca istodobno – isplaćena plaća kod dva ili više poslodavca u istom mjesecu (najčešće se događa kada mijenjate posao);

b) mirovina isplaćena istodobno – od više isplatitelja u tuzemstvu ili ukoliko je isplaćena od tuzemnog i inozemnog isplatitelja mirovine;

c) dohodak ostvaren iz inozemstva – ukoliko predujmovi poreza nisu plaćeni u tuzemstvu ili su plaćeni u manjem iznosu, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja;

d) ostvaren dohodak od samostalne djelatnosti – dohodak koji se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga (obrt, slobodno zanimanje i sl.);

e) ukoliko poslodavac nije obračunao i platio porez i prirez – Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak;

f) ukoliko isplatitelj drugog dohotka (autorska naknada, ugovor o djelu i dr.) nije obračunao i uplatio porez i prirez;

g) pomorci koji su ostvarili primitke na osnovi međunarodne plovidbe;

h) ako Porezna uprava naknadno zatraži poreznu prijavu.

Ako ste se pronašli u nekoj od spomenutih točaka, svakako preporučujemo da ne pokušavate izbjeći poreznu prijavu jer u tom slučaju je vrlo izgledno da ćete, uz potrebne poreze, morati platiti i zatezne kamate i novčanu kaznu zbog kršenja Zakona. Naime, porezna uprava već posjeduje neke mehanizme kontrole da li ste dužni podnijeti poreznu prijavu (npr. povezivanje prijavljenih isplata radnicima od strane poslodavca) pa nije preporučljivo izbjegavati takve obveze.

Tko nije obvezan podnijeti poreznu prijavu?

S druge strane, u ovoj skupini se nalaze fizičke osobe koje ostvare sljedeće primitke/dohotke:

a) plaća ostvarena kod jednog poslodavca ili više njih – samo pod uvjetom ako se ne koristi više od jednog osobnog odbitka unutar mjeseca, odnosno ako nije priznato više od 12 osobnih odbitaka u poreznom razdoblju;

b) dohodak od kapitala na koje je plaćen porez na dohodak – odnosi se na dividende, udjeli u dobitku, dohodak od kamata i dohodak od izuzimanja;

c) mirovine koje su primljene samo od HZMO-a;

d) primici od najamnine i zakupnine – samo ako se porez plaća po rješenju Porezne uprave, a to znači da se u tom slučaju ne vode poslovne knjige;

e) dohodak od osiguranja – u slučaju da su premije priznavane u izdatke zbog povrata poreza;

f) drugi dohodak – na temelju ugovora od djelu, ugovora o autorskom ili umjetničkom honoraru i ostalo u okviru drugog dohotka, ako je za isti plaćen porez od strane isplatitelja.

Drugim dohotkom se, konkretno, smatraju primici članova nadzornih odbora trgovačkih društava, sudaca koji nemaju svojstvo zaposlenih u sudu, zatim trgovačkih putnika, prevoditelja, konzultanta, predavača i sl. Podsjećamo, drugi dohodak je nedavno bio predmet javne rasprave jer je postojala najava da će se u slučaju primitaka u okviru drugog dohotka obvezno morati predavati porezna prijava. Za sada, ipak ništa od toga i primitke po osnovi drugog dohotka još uvijek promatramo unutar kategorije neobavezne predaje prijave.

Niste obvezni predati poreznu prijavu, ali razmišljate o tome da je predate?

Godišnja porezna prijava može biti koristan alat za ostvarivanje dodatnih novčanih primitaka tako da država vrati dio poreza kojeg smo preplatili u poreznom razdoblju.

Bitno je razumjeti da kada prijavu podnosite dobrovoljno, istom se zbrajaju svi ostvareni primici, a od istih se oduzimaju osobni odbici na koje imate pravo i dobiva se porezna osnovica koja se raspoređuje u porezne razrede od 12%, 25% i 40%. Tako se dobije iznos poreza kojeg smo trebali platiti u toku godine. Ako je taj iznos manji od onoga kojeg smo uplatili, tada ostvarujemo pravo na povrat poreza. U slučaju da je iznos veći od onog kojeg smo uplatili, logičnim se nameće zaključak da ne predajemo poreznu prijavu.

Isto tako, važna je činjenica da kad predajete poreznu prijavu, a istu ne morate predati, tada morate prijaviti sav oporezivi dohodak koji ste primili u 2013. godini, neovisno po kojoj osnovi ste ga ostvarili.

U nastavku smo iznijeli nekoliko primjera kada je vrlo vjerojatno da će se predajom prijave ostvariti povrat poreza u određenom iznosu.

Situacija 1. Ako pojedinac, u okviru nesamostalnog rada, nije radio cijelu godinu, tada nije ni koristio svih 12 osobnih odbitaka na koje ima pravo, te će predajom porezne prijave ostvariti pravo na povrat dijela plaćenog poreza. Pretpostavka je da nije imao drugih primitaka.

Situacija 2. Pojedinac je u toku godine ostvarivao primitke koji su se oporezivali u okviru drugog dohotka (konzultanti, predavači, autorske naknade i ostalo prethodno spomenuto). Prilikom obračuna poreza na drugi dohodak, ne uzima se u obzir osobni odbitak. Ovisno o iznosima, realna je mogućnost da se dio poreza preplatio pa će se ostvariti i pravo na povrat dijela istog.

Primjerice, ako je porezni obveznik ostvario plaću (ili mirovinu) koja u 2013. godini nije premašila prvi porezni razred od 26.400,00 kn kod kojeg je stopa poreza na dohodak 12% pa je oporezovana samo po stopi od 12%, još je ostvario i drugi dohodak koji je oporezovan po 25%, predajom prijave se može ostvariti povrat poreza.

Situacija 3. Pojedinac koji ima pravo na povećani osobni odbitak može isti ostvariti predajom godišnje porezne prijave poreza na dohodak.  Povećani osobni odbitak se ostvaruje na područjima od posebne državne skrbi i brdsko – planinskim područjima.

Koji primici se ne mogu prijaviti, tj. za koje nije niti predviđeno mjesto u poreznoj prijavi?

Primici za koje nije predviđeno mjesto u poreznoj prijavi su oni primici za koje je Porezna uprava odredila paušalno oporezivanje. To su primici ostvareni od obrta koji porez plaćaju paušalno, primici od iznajmljivanja soba i postelja putnicima i turistima na koje se porez plaća paušalno.

Uz navedeno, u ovu skupinu pripada i dohodak od povrata preplaćenog doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja.

Koji primici nisu predmet porezne prijave?

U okviru ove skupine primitaka razlikuju se primici koji se ne smatraju dohotkom i primici koji nisu predmet oporezivanja (u cijelosti ili do određenog iznosa). Navedene primitke možemo pronaći u članku 9. i članku 10. Zakona o porezu na dohodak.

Najčešći od promatranih primitaka su kamate na kunsku i deviznu štednju, obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca po umrlom roditelju, primitci od prodaje osobne imovine (kuće,zemljišta, stanovi i  sl.), te odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću-

Uz navedene primitke, tu su još i naknade plaće za bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust, zatim nagrade učenicima na praksi do 1.600,00 kuna, nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima i dr.

Zaključak

Ako ste u 2013. godini primili neki od dohodaka za koje morate predati poreznu prijavu, tada snažno preporučujemo da to i napravite. Nadalje, ako ste u poziciji da niste obvezni predati prijavu, savjetujemo da pažljivo izračunate da li se isplati predati istu, odnosno hoćete li ostvariti pravo na povrat.

Rok za predaju poreznih prijava poreza na dohodak je 28.2. što znači da imate dovoljno vremena „staviti sve na papir“ i odlučiti, ako ste u poziciji, da li predati poreznu prijavu ili ne.

Prošle godine Mazars je odgovarao i na neka od najčešćih pitanja čitatelja Poslovnog.hr vezanih za poreznu prijavu. Ponavljamo neka od njih:

PITANJE:  Nakon kojeg iznosa zarađenog preko student servisa student ima pravo na povrat poreza? Ako ima pravo na povrat, od koga može tražiti potvrdu o ukupno uplaćenom porezu i prirezu? Ima li osoba koja je bila član biračkog odbora na izborima i referendumu pravo na povrat poreza?

ODGOVOR: Zakonom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga do iznosa od 50.000,00 kuna. Ako studentu student servis isplati više od 50.000,00 kn u toku jedne godine, na navedenu razliku mu je isplatitelj dužan obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Student može ostvariti pravo povrata predujmljenog poreza na dohodak ako je uplaćeni predujam (koji mu je obustavio isplatitelj pri isplati) veći od godišnjeg poreza na dohodak nakon odbitka ukupnog godišnjeg osobnog odbitka. Student servis preko kojeg student radi dužan je studentu do 31. siječnja 2014. dužan dostaviti Potvrdu o isplaćenim oporezivim primicima za 2013. godinu.

U vezi honorara člana biračkog odbora, ako se isti smatra drugim dohotkom, odnosno ako je obustavljen predujam poreza, tada možete ostvariti pravo povrata predujmljenog poreza na dohodak. Naravno, to je moguće samo ako je predujam (koji mu je obustavio isplatitelj pri isplati) veći od godišnjeg poreza na dohodak nakon odbitka ukupnog godišnjeg osobnog odbitka.

PITANJE:  Pravim povrat poreza i stalno me jedna stvar buni.. Imam 2 IP obrasca, dakle osoba radi kod dva poslodavca – kod jednog ima osobni odbitak a kod jednog plaća porez i prirez.. I sada mi nije jasno što trebam raditi, probala sam sto i jednu 'caku' ali uvijek dobijem iznos povrata preko 4.000 kn, molim vas pomozite jako mi je hitno.

ODGOVOR: Kako razumijemo, u 2013. ste radili istovremeno kod 2 poslodavca, a samo kod jednog koristite osobni odbitak. Zakonom je propisano da godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja.

Sukladno navedenom, po sili Zakona ste dužni podnijeti prijavu poreza na dohodak. Dakle, u prijavu poreza na dohodak iskazat ćete ukupni dohodak ostvaren kod obaju poslodavaca, te ukupni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak koji su vam obustavili i uplatili poslodavci.

Zaposlenik može ostvariti pravo povrata predujmljenog poreza na dohodak ako je predujam (koji mu je obustavio isplatitelj pri isplati) veći od godišnjeg poreza na dohodak nakon odbitka ukupnog godišnjeg osobnog odbitka. Takva mogućnost Vam se povećava ako imate prebivalište/boravište na područjima posebne državne skrbi, gradu Vukovaru ili brdsko-planinskim područjima jer Vam se u tom slučaju povećava osobni odbitak koji možete koristiti samo predajom godišnje prijave poreza na dohodak.

Dodatno, želimo Vas upozoriti da ako ste radili cijelu ili gotovo cijelu godinu postoji mogućnost da ćete po godišnjoj prijavi godišnji porez na dohodak biti veći od predujma koji su Vaši poslodavci Vam obustavili i uplatili tijekom godine, što znači da postoji mogućnost da umjesto povrata imate razliku poreza i prireza za uplatu.

PITANJE:  Zaposlen sam i primam plaću kojom sam (na sreću i na žalost) u najvišem poreznom opterećenju. Tijekom prošle godine isplaćen mi je i "Dohodak od kapitala iz 2012. godine po osnovi dividende" odnosno dobio sam dividendu u iznosu od nekih 3300kn na koju je uplaćen porez (cca 470kn). S obzirom na to da je rečeno da se dividende ispod 12000kn neće oporezovati znači li to da će mi se, po prijavi uplaćena sredstva vratiti?

ODGOVOR: Kako razumijemo, ostvarujete dohodak od nesamostalnog rada i dohodak od kapitala.

Zakonom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje. Nadalje je propisano da se Predujam poreza na dohodak od kapitala obračunava se iz ukupnog primitka, aporezni obveznik može pravo na neoporezivi iznos do 12.000,00 kuna iskoristiti pri godišnjem obračunu poreza temeljem podnesene godišnje porezne prijave.

U dijelu Prijave poreza na dohodak koja se odnosi na dohodak od kapitala potrebno je u navedenom slučaju iskazati primitak od 3.300,00 kn, te neoporezivi dio od 3.300,00 kn što znači da je dohodak od kapitala 0,00 kn, a uplaćeni porez i prirez 470,00 kn. Ako nemate druge primitke osim primitaka po osnovi nesamostalnog rada, ostvarit ćete pravo na povrat preplaćenog poreza i prireza porezu na dohodak.

Dodatno napominjemo da je Prijavi poreza na dohodak potrebno priložiti Potvrde o uplaćenim primicima od nesamostalnog rada te Potvrde o isplaćenim primicima od kapitala (isplatitelj Vam je dužan dostaviti iste do 31. siječnja 2014.).

PITANJE:  Zaposlenik sam M**** od ožujka 2013. godine. Dobio sam poreznu karticu za dohodak za primanja u M****. No, kolegica iz pravne službe mi je rekla da kada radim u M****, da ne moram raditi prijavu za povrat poreza jer da mi se to "iznivelira" na plaći u studenom.

Kada sam je upitao da mi pojasni jer mi nije jasno to što govori, rekla mi je da je to praksa svih velikih firmi i da nemam pravo na povrat poreza.

Molio bih Vas, da ako imate vremena da mi pojasnite o čemu se radi.

ODGOVOR: Kako razumijemo, radite od ožujka 2013. kod navedenog poslodavca, te Vam je prva plaća isplaćena u ožujku ili travnju 2013.

Zakonom je propisano da je poslodavac obvezan za radnike i druge fizičke osobe izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada u toj godini, ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten osobni odbitak ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.

Isto tako Zakonom je propisano da je poslodavac i isplatitelj primitaka obvezan je izvršiti godišnji obračun za radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz plaće, mirovina ili primitke iz članka 14. ovoga Zakona (od nesamostalnog rada) u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

Sukladno navedenom zakonskom okviru, kolegica iz pravne službe nije u pravu jer Vi ne radite od početka godine, odnosno u cijelom poreznom razdoblju, pa se za Vas ne može izvršiti konačni obračun poreza na dohodak. 

Nadalje, kako je navedeno u Zakonskom okviru porez na dohodak se „iznivelira“ sa zadnjom isplatom dohotka, a to je u pri isplati plaće u prosincu, ne u studenom.

S obzirom na to da želite da Vam pojasnimo o čemu se radi, Zakonodavac je ovom odredbom Zakona želio smanjiti opterećenje Porezne uprave velikim prijavama poreza na dohodak za porezne obveznike koji ostvaruju samo dohodak od nesamostalnog rada, pa je obvezao poslodavce da pri isplati zadnje plaće u godini rade korektivni obračun kojim prethodno uplaćene predujmove poreza i prireza na dohodak i predujam obustavljen od isplaćene plaće u 12. mjesecu izjednačavaju s godišnjom obvezom poreza na dohodak koju bi radnik imao da preda poreznu prijavu. S obzirom na navedeno izjednačavanje nema potrebe predavati prijavu poreza na dohodak jer je povrat preplaćenog poreza ostvaren pri zadnjoj isplati plaće u 12. mjesecu.

S obzirom na to da Vi niste radili od početka godine, te niste koristili osobni odbitak za prva 3 mjeseca u 2013., postoji mogućnost da ostvarite povrat poreza na dohodak.

PITANJE:  Pozdrav. Zanima me dal imam pravo ja ili moj suprug na povrat poreza. U stalnom sam radnom odnosu i od 04.06.2013 sam na rodiljnom dopustu.Kupili smo drugu nekretninu i platili na nju porez od 5% a nekretninu je kupio suprug.pa me zanima dali ima smisla predavati prijavu. Hvala

ODGOVOR: Za početak, bitno je napomenuti da je kupnja nekretnine oporeziva porezom na promet nekretnina, te ista ne utječe na Prijavu poreza na dohodak.

U vezi rodiljnog dopusta i radnog odnosa postoji mogućnost da ostvarite povrat poreza Prijavom poreza na dohodak. Naime, dohodak koji ste ostvarili u prvih 5 mjeseci, svest će Vam se na godišnju razinu od 12 mjeseci pa ćete imati pravo na korištenje osobnog odbitka i u za mjesece kad ste bili na rodiljnom dopustu. Nadalje, ostvareni dohodak u prvih 5 mjeseci se razgraničava u niže porezne razrede (razrede oporezive nižim poreznim stopama) pa je vrlo izgledno je da uplaćeni predujam poreza i prireza na dohodak veći od godišnje obveze poreza i prireza na dohodak. Razlika između uplaćenog predujma i obveze utvrđene predujmom poreza i prireza na dohodak predstavlja razliku za povrat poreznom obvezniku.

PITANJE: Tijekom prošle godine osnovnu plaću sam ostvarila kod jednog poslodavca. Drugi dohodak sam ostvarila na temelju ugovora od djelu te sam ostvarila još jedan dohodak na temelju ugovora o autorskom honoraru.  Na sve dohotke je  obračunat i uplaćen porez i prirez. Jesam li obavezna prijaviti porez?

ODGOVOR: Kako razumijemo, u toku godine primali ste plaću od nesamostalnog rada od samog jednog poslodavca, a za primljene druge dohotke ste uplatili porez na dohodak i pripadajući mu prirez. Sukladno važećim zakonskim propisima RH, mišljenja smo da u navedenoj situaciji niste dužni podnositi godišnju poreznu prijavu.

PITANJE: Poštovani, zanima me dali sam dužan podnijeti poreznu prijavu: 1.ako sam dobio uplatu iz inozemstva (housetrip) 250 eura na devizni žiro-račun; 2.ako sam dobio uplatu iz inozemstva preko Wester union u kunama; 3.ako sam dobio račun od Booking coma i platio sam ga preko PBZ-a u kunama za 6,7 8 mj.(booking com ima otvoren račun u PBZ)?

ODGOVOR: Prema danim informacijama u ovom pitanju, nismo u mogućnosti sa sigurnošću zaključiti da li se u navedenim situacijama radi o dohotku ili ne, tj. nije izvjesno na temelju čega ste dobili uplatu iz inozemstva. Naime, predmetom propisa o porezu na dohodak su u pravilu uplate za koje ste obavljali neku protučinidbu, a ovdje se može dogoditi da Vam prijatelj šalje novac Wester unionom. Vezano uz situaciju 3. postavlja se pitanje na koji način ste reguliraju svoju djelatnost za koju ste dobili račun od Booking.com-a. Naime, po našem razumijevanju, društvo Booking.com fakturira usluge posredovanja za smještaj, pa se postavlja pitanje kako ste regulirali svoje poslovanje u okviru pružanja djelatnosti smještaja. Samim time, srž problema nije ulazni račun, već dohodak radi kojeg Vi takav račun morate platiti. Svakako preporučamo da se konzultirate sa poreznim savjetnikom.

PITANJE: Poštovani, imam jedno pitanje glede prijave poreza na dohodak. Interesira me ovako, gospođa je radila od 01.01.2013.-25.05.2013. i od 26.05.2013. je u mirovini, za vrijeme trajanja radnog odnosa koristila je osobni odbitak u iznosu od 4.400,00kuna ( svoj vlastiti osobni odbitak + dvoje unučadi), mjesečni iznos mirovine kreće se između 2.500,00 – 2.600,00 kuna. Za vrijeme kad je ona koristila odbitak za svoju unučad njezina kćer je koristila samo svoj vlastiti osobni odbitak i time uplatila oko 1.500,00 kuna poreza. Interesira me da li se može predati porezna prijava i da se gospođi koja je otišla u mirovinu maknu djeca i iskoristi samo 2.200,00kuna odbitka, a da si njezina kćer stavi djecu kao uzdržavane članove i iskoristi osobni odbitak u iznosu od ( 4.840,00kuna).

ODGOVOR: Mišljenja smo da je kćer u 5. mjesecu 2013. godine nadležnoj PU trebala prijaviti da će od 26.5.2013. godine koristiti djecu kao uzdržavane članove i time uvećati svoj osobni odbitak u svojoj Poreznoj kartici. Ipak, ukoliko isto nije učinjeno, mišljenja smo da kćer može podnijeti godišnju poreznu prijavu te uz istu priložiti izjavu s identifikacijskim podacima majke (koja prenosi uvećani faktor na kćer) i djece zbog kojih se uvećani faktor osobnog odbitka ostvaruje i s datumom početka istog. Naravno, u takvoj situaciji porezna će tražiti i od majke (koja je sada u mirovini) da ispravi svoju prijavu.

PITANJE: Imam jedno pitanje u vezi povrata poreza pa bih bio zahvalan ako biste mi odgovorili. Radi se o osobi koja ima braniteljsku mirovinu od 2007. godine i nikad do sad nije tražila povrat poreza iako je to mogla činiti svake godine. Ima pravo na povrat otprilike 3.000,00 kn. Može li se i u kom slučaju tražiti povrat za npr. zadnjih 5 godina?

ODGOVOR: U zakonskim propisima se navodi da su obveznici poreza na dohodak dužni nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja. Također je propisano da se godišnja porezna prijava podnosi do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Iz navedenog proizlazi da se godišnja porezna prijava ne može podnositi retroaktivno za prethodna razdoblja. Drugim riječima, osoba koja prima braniteljsku mirovinu, može povrat poreza po istoj tražiti samo za 2013. godinu.

PITANJE: Imam pitanje što se tiče poreza na dividendu. Primio sam oko 1200 kn dividende, uplaćeni porez i prirez je 200 kn. Da li mogu dobit povrat poreza?

ODGOVOR: Zakonski propisi definiraju da je iznos primitaka po osnovi dividende ili udjela u kapitalu neoporeziv do iznosa od 12.000,00 ukoliko se podnese godišnja prijava. Valja napomenuti da po ovoj osnovi nije obvezna predaja godišnje porezne prijave. Drugim riječima, ista se predaje dobrovoljno. Kada se godišnja prijava predaje dobrovoljno, tada je potrebno iskazati sve primitke koje ste primili u 2013. godini. Dakle, moguće je ostvariti povrat uplaćenog poreza i prireza, ali skrećemo pažnju na eventualna dodatna porezna opterećenja koja mogu proizaći iz eventualnih ostalih dohodaka ukoliko dobrovoljno predate godišnju poreznu prijavu.

PITANJE: Molim vas za informaciju da li je umirovljenik koji ima prebivalište u HR, a prima mirovinu iz BiH na tekući račun od HPB-a u iznosu od 2.000 kn/mjesečno dužan predati poreznu prijavu. Da li se u poreznoj prijavi treba prijaviti dividenda koja se iz BiH uplaćuje na tekući račun umirovljenika u Hrvatskoj?

ODGOVOR: U zakonskim propisima je definirano da ukoliko porezni obveznik ostvari primitke iz inozemstva, a iste ne prijavi i plati pripadajuće poreze u roku od 8 dana, tada je obvezan predati godišnju poreznu prijavu. Dakle, navedeno vrijedi i za mirovinu i za dividendu koju koja se ostvaruje iz BIH.

PITANJE: Tijekom godine ostvario sam dohodak po tri osnove: plaća, dividenda i dohodak iz inozemstva temeljem autorskog ugovora. Dohodci su prijavljeni i na njih je plaćen porez. Jesam li obvezan podnijeti poreznu prijavu?

ODGOVOR: Iz prethodnog pitanja proizlazi da ukoliko porezni obveznik ostvari primitke iz inozemstva, a iste ne prijavi i plati pripadajuće poreze u roku od 8 dana, tada je obvezan predati godišnju poreznu prijavu. Kako razumijemo, u Vašem slučaju uredno je plaćen porez na primitke iz inozemstva. Sukladno tome, mišljenja smo da ne morate predavati godišnju poreznu prijavu. Dodatno, ukoliko ipak utvrdite da niste ispravno uplatili poreze po primicima iz inozemstva, tada ste u godišnjoj poreznoj prijavi obvezni iskazati samo taj dohodak iz inozemstva, te dohodak od nesamostalnog rada ostvaren u tuzemstvu (plaća).

PITANJE: Suprug je u 2013. zbog smrti oca naslijedio 1/2 njegove imovine. Je li dužan predati poreznu prijavu?

ODGOVOR: U ovom slučaju, potrebno je naglasiti da se radi o dva aspekta eventualne porezne obveze. Prvi je porez po osnovi nasljeđivanja. U slučajevima u kojima fizička osoba nasljeđuje ili joj je darovana imovina od strane porodice prve linije, tada navedeno nije predmet oporezivanja porezom na nasljedstva i darove. Drugi je porez po osnovi dohotka. Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se nasljedstva i darovi ne smatraju dohotkom. Prema tome, osoba nije dužna podnositi godišnju poreznu prijavu. Ako takva se takva nekretnina naknadno proda, potrebno je utvrditi da li takva prodaja podliježe oporezivanju.

PITANJE: Imam pitanje u vezi prijave za povrat poreza. Prošle godine sam se u 5. mjesecu oženio, te sam svoju suprugu prijavio kao poreznu olakšicu. Supruga je nezaposlena i ne radi već dvije godine. Neki dan sam dobio od svog poduzeća karticu s uplaćenim porezima,p a me zanima što mi je sve potrebno za prijavu povrata poreza od dokumentacije, unaprijed zahvaljujem.

ODGOVOR: Kako razumijemo Vaše pitanje, od 5 mjeseca povećan Vam je faktor osobnog odbitka za uzdržavanog člana (Vaša žena). Samim time, od tog trenutka i Vaš dohodak je do kraja godine umanjivan za uvećani osobni odbitak, uz pretpostavku da ste radili cijelu godinu i primali plaću od samo jednog poslodavca. Sukladno navedenom, odnosno prema informacijama koje posjedujemo, mišljenja smo da podnošenjem godišnje porezne prijave nećete ostvariti povrat poreza, jer je Vaš poslodavac već to trebao uzeti u obzir.

Ako se ipak odlučite za podnošenje prijave, dokument koji trebate predati je Obrazac IP koji je dobijete od Vašeg poslodavca, te potvrda kojom dokazujete da Vam žena nije ostvarila nikakve primitke u 2013. godini.

PITANJE: Imam otvoren OPG i nismo u sustavu PDV-a pa me zanima trebam li ispuniti prijavu za porez. Iako mislim da ne trebam s obzirom na to da nismo u sustavu PDV-a i da sam izdala kroz cijelu godinu svega 3 računa. Također imam još jedno pitanje, ne odnosi se na povrat poreza, a možda bi Vi mogli pomoć oko moga problema ili bi me znali uputiti. Moj otac mi je upravo prepisao poljoprivredno zemljište i građevinsko zemljište na mene, s obzirom na to da mi je to prva nekretnina – trebam li plaćati porez na to iako na tom području nemam ni prebivalište, a ni boravište?

ODGOVOR: Ako ste ispunili uvjet za prijavu u RPO (registar poreznih obveznika na dohodak) te se niste odlučili za prijavu paušalnog utvrđivanje poreza na dohodak, mišljenja smo da ste dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu. Da bi se dohodak mogao paušalno oporezivati potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:

– ukupni primici u prethodnoj godini nisu viši od 149.500,00 kn,
– niste obveznik PDV-a prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost,
– nemate izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona,
– ne obavljate samostalnu djelatnost ugostiteljstva ili trgovine.

Prema zakonskim propisima, uvjet da fizička osoba postane obveznik poreza na dohodak po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstava je sljedeći:

– ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu,
– ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (230.000 HRK), te
– ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.

U skladu s prethodno odgovorenim pitanjem, kada se radi o nasljedstvu/darovanju srodnika prve linije isto nije oporezivo, niti je potrebno vršiti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, a niti platiti porez na promet nekretnina.

PITANJE: Poštovani, molim Vas odgovor, majka uz njemačku mirovinu prima i oko 15 € mirovine iz BiH. Treba li podnositi poreznu prijavu?

ODGOVOR: Prema Zakonu poreza na dohodak, porezni obveznik koji primi dohodak iz inozemstva za koji nije prijavljen Poreznoj upravi u roku od 8 dana, za isti je dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

PITANJE: Od 1.1.2013 do 18.3.2013  bio sam zaposlen, na plaći mi je odbijen porez. 19.03.2013 sam otišao u mirovinu na koju mi se odbija porez. Dobio sam otpremninu na koju mi je plaćen porez. Mirovina iz trećeg stupa – odbijen mi je porez budući da sam koristio porezne olakšice za vrijeme trajanja uplate za 3 mir. stup. Dobio sam dividendu na dionice HT na koju je plaćen porez, za sve imam potvrde. Moram li podnijeti poreznu prijavu, do sada sam  popunjavao obrazac kada sam imao 1 dohodak, a sada ima više stvari, kod mirovina su drugi postoci za poreze, pa mislim da neću moći poreznu prijavu popuniti valjano.

ODGOVOR: Prema našem razumijevanju iznesenih informacija, niste primili plaću i/ili mirovine istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja, niti ste zadovoljili ostale zakonom propisane uvjete za obvezno podnošenje prijave. Drugim riječima, mišljenja smo da niste dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak.

PITANJE: Poštovani, zanima me jesam li obvezan prijaviti godišnju prijavu za 2013 g. s obzirom na to da sam pored dohotka od nesamostalnog rada (plaća-poslodavac) primao i isplatu mirovine iz 3.stupa dobrovoljne mirovinske štednje (navršenih 50 god. života) od strane Raiffeisen MOD-a.

ODGOVOR: U skladu s prethodno postavljenim pitanjem, mišljenja samo da niste dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, uz uvjet da je isplatitelj obračunao, obustavio i uplatio isplatitelj primitka.

PITANJE: Poštovani, imam pitanje oko porezne prijave. Da li se isplaćeni predujam po osnovi životnog osiguranja stavlja u poreznu prijavu? Naime, tokom 2013. godine koristio sam djelomičnu isplatu predujma iz police životnog osiguranja. Kod te isplate nije me se tražila potvrda porezne jesam li i u kojoj mjeri u prijašnjim godinama koristio uplate kao poreznu olakšicu. U stvarnosti, u nekim godinama jesam ali u nekim godinama nisam koristio. Dakle, stavlja li se ta isplata u poreznu prijavu ili će se staviti kod ukupne isplate osigurane svote kada polica istekne tj. bude kompletno isplaćena?

ODGOVOR: U pravilu ako niste zadovoljili jedan od uvjeta za obvezno podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak, mišljenja smo da niste dužni podnositi istu. Kod isplate predujma Porezna Vas ne bi trebala tražiti u Vašem pitanju navedenu potvrdu (i niste dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu), jer porez na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka, tj. osiguravajuće društvo istodobno s isplatom po stopi od 12% i pripadajući joj prirez. Sukladno tome isplatitelj Vam je dužan dostaviti Potvrdu o isplaćenom dohotku od osiguranja i plaćenom porezu i prirezu. Ako se ipak odlučite na podnošenje godišnje porezne prijave, mišljenja smo da kao dohodak unosite onaj dio premija osiguranja koje su Vam služile kao olakšica, te u polje uplaćenih poreza i prireza, sveukupni iznos ukupno uplaćenih poreza i prireza (uvid u iste na temelju potvrde).

S obzirom na sve navedeno, savjetujemo je da s obzirom na to da niste unutar uvjeta obveze podnošenja godišnje porezne prijave ne predajete istu, ako niste sigurni hoćete li ostvariti povrat, odnosno kako ne bi imali dodatna porezna davanja.

Prilikom popunjavanja Porezne prijave na dohodak – obrazac DOH, a vezane za Potvrdu o isplaćenom dohotku, uplaćenom porezu po odbitku i prirezu za 2013.g.

PITANJE: Imam nekoliko nejasnoća, na koja bih lijepo molila pomoć i odgovor na konkretna pitanja: Pod 4.4. DOHODAK OD KAPITALA  tj. 4.4.1.PODACI O DIVIDENDI, – koji iznos iz potvrde isplatitelja navodim u kolonu 3 PRIMITAK? – (  je li iznos bruto primitka? )

 – koji iznos u kolonu 4 NEOPOREZIVI DIO PRIMITKA?   (potvrda  sadrži iznos bruto primitka, uplaćeni porez i prirez i neto iznos). I još jedno pitanje. Ako podnosim prijavu po osnovi nesamostalnog rada , da li sam dužna navesti i dohodak od  kapitala, budući da se radi o simboličnim iznosima?

ODGOVOR: U kolonu 3 – PRIMITAK kako ste i sami naveli, unosite bruto vrijednost primitka, dok u kolonu 4 – NEOPOREZIVI DIO PRIMITKA unosite iznos do 12.000,00 HRK (maksimalni iznos na koji imate pravo neoporezivog odbitka) ili manji iznos ako je bruto vrijednost manja od 12.000,00 HRK. Drugim riječima, ako Vam je bruto vrijednost primitka 10.000 HRK onda nećete upisati maksimalni neoporezivi iznos 12.000,00 HRK jer bi u tom slučaju značilo da imate negativan dohodak. Dakle, upisat ćete iznos 10.000,00 HRK čime će Vam vrijednost dohotka biti 0,00 HRK.

Ako podnosite prijavu po osnovi nesamostalnog rada a za to niste u skladu sa zakonskim propisima dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu onda trebate navesti dohodak od kapitala i bilo koju drugu vrstu dohotka koji ste u poreznom razdoblju ostvarili.

Članak napisao Mazars Cinotti Consulting

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).

Tekstovi su informativnog karaktera te se isti ne bi trebali koristi za donošenje poslovnih odluka.