Puhovski je upozorio i na loš socijalni položaj umirovljenika i nezaposlenih te na najavu smanjenja zdravstvene zaštite

Nakon 2002. godine, kada je došlo do zastoja u poboljšanju stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, ove je godine prvi put od 1996. zabilježeno ozbiljno pogoršanje stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, kazao je Poslovnom dnevniku predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski.
Pojašnjavajući ocjene iznesene dan prije na akademiji HHO-a održanoj u povodu Dana ljudskih prava, Puhovski je kazao da se pogoršanje očituje u lošoj kvaliteti rada policije i pravosuđa, položaju nacionalnih manjina i socijalnoj situaciji u kojoj se nalaze građani, posebice nezaposleni i umirovljenici.

Pretjerane intervencije
“Policija ne radi dobro svoj posao, što je jednim dijelom posljedica loših personalnih odluka. Policija je bila loše vođena, a dugo vremena nije se znalo ni tko je odgovoran. Prethodnih godina prigovori policiji bili su usmjereni na nedostatne intervencije, da bi u posljednje vrijeme više problema imali s pretjeranim intervencijama. Čelni ljudi policije i MUP-a u nekoliko su navrata ponovili zahtjeve za povećanjem moći represivnih organa, umjesto da rade na boljoj i modernijoj organizaciji. Problem je i što su za svoje zahtjeve dobili veliku podršku javnosti što je sa stajališta ljudskih prava neprihvatljivo jer su i kriminalci ljudi koji, prema tome, imaju svoja prava”, kaže Puhovski podsjećajući na nedavni slučaj ubojstva dvojice pljačkaša pošte.
Prema njegovim riječima, pogoršanje stanja ljudskih prava očituje se i u položaju nacionalnih manjina, posebice srpske manjine u Hrvatskoj. Zabilježena su, kaže on, 34 incidenta nad srpskim građanima sa dva smrtna slučaja i nekoliko uništenih kuća. “Od svih slučajeva, policija je uspjela riješiti tek jedan od njih”, naglašava Puhovski.
U izvještaju koji je prezentirao na akademiji, Puhovski je upozorio na loš socijalni položaj umirovljenika i nezaposlenih te na najavu smanjenja zdravstvene zaštite kao i lošije stanje u medijima što se tiče inzistiranja na istinitosti informiranja i zaštiti privatnosti.
Locirajući uzroke ovakvog stanja, Puhovski je objasnio da je stanje bilo bolje 2004. godine, tako da ne misli da je za pogoršanje kriva promjena vlasti na prošlim parlamentarnim izborima. Međutim, dodaje on, osobama na vodećim mjestima u državi očito postoje važnije stvari od zaštite ljudskih prava. “Slično je i s predstavnicima međunarodne zajednice kojima zaštita ljudskih prava danas manje znači nego za vrijeme rata. Dokaz tome je da su pregovori o pristupu Hrvatske Europskoj uniji počeli bez obzira na uhićenje Ante Gotovine i činjenicu da je 2004. stanje s ljudskim pravima stajalo bolje nego 2005. godine”, kazao je Puhovski.

Ponuđeno niz prijedloga
HHO je ponudio i niz konkretnih prijedloga za poboljšanje stanja. Puhovski je pozvao na javnu raspravu o represiji, predložio je osnivanje posebne radne skupine koja bi mogla komentirati presude Vrhovnog suda kako se neke pogreške ne bi ponovile te zatražio ponovno uvođenje instituta ometanja pravde u Kazneni zakon.
Puhovski je na akademiji uputio apel za opstanak HHO-a, koji se nalazi u veoma teškoj financijskoj situaciji, a koja, dodao je, nije vezana s pogoršanjem stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, ali bi mogla upozoriti političare da se i oni uključe u zaštitu ljudskih prava građana.
Na akademiji su podijeljene i nagrade HHO-a. Nagradu “Mika Tripalo” dobila je Renata Sever za rad s Romima, nagradu “Joško Kulušić” novinar Boris Dežulović za knjigu “Pjesme iz Lore”, nagradu za međureligijsku toleranciju anglikanski pastor Velimir Schubert, a Povelju “Aleksandra Zec” Emil Römer koji 27 godina neuspješno čeka pravomoćnu presudu na hrvatskim sudovima.