Nedavnim potpisom Sporazuma o financiranju izgradnje novoga željezničkoga stajališta Karlovac Centar i službeno je započela gradnja pet milijuna kuna vrijednog stajališta, koje će biti dovršeno u godinu dana. Prema riječima Marijana Klarića, zamjenika predsjednika Uprave HŽ-a, izgradnjom 160 metara dugačkog i potpuno opremljenoga perona započinje realizacija sustava prigradskih stajališta i mreže lokalnog željezničkog prometa šireg područja oko Zagreba.

Obustaviti linije
Već u prvoj sezoni nakon puštanja u promet novoga stajališta HŽ očekuje povećanje broja putnika na liniji Karlovac – Zagreb za barem 20 posto, čemu bi uz uvođenje frekventnijih i potrebama putnika podešenih linija s novim vlakovima trebala pridonijeti i sama lokacija stajališta u novom centru Karlovca, točno nasuprot autobusnoga kolodvora. Davor Vidmar, direktor Autotransporta iz Karlovca, tvrtke koja na posebno rentabilnim ranojutarnjim linijama za Zagreb ionako vodi tržišnu bitku s ostalim autoprijevoznicima u tranzitu, novonastalu situaciju gleda i kao “nelojalnu konkurenciju nametnutu od strane države kao vlasnika HŽ-a”. “Svjestan sam da HŽ ide u reorganizaciju, ali će sektor putničkoga prometa i dalje ostati u državnom vlasništvu, a to znači da će i dalje svoje niske cijene karata pokrivati značajnim subvencijama iz proračuna. Gdje je tu ravnopravnost tržišnog natjecanja s državnom tvrtkom koja porezne prihode, ubrane između ostaloga i od našeg poslovanja, prelijeva u subvencije troškova putničkog prijevoza HŽ-a? Razumijem nastojanje Grada da građanima omogući što jeftiniji i kvalitetniji javni prijevoz, ali ako će HŽ ići s toliko niskim cijenama koje će direktno ugroziti naše linije, onda možemo obustaviti i jutarnje linije za Zagreb jer nismo spremni za takvu ‘konkurenciju’. Tek kad bi se promijenili izvori subvencioniranja linija HŽ-a i kad bi putničke linije bile privatizirane, onda ne bih imao pravo govoriti o nepravednoj tržišnoj utakmici”, rekao je Vidmar, govoreći i kao predsjednik Grupacije putničkoga prijevoza Udruženja cestovnih prijevoznika pri HGK-u. Prema riječima Vlatke Škorić, glasnogovornice HŽ-a, pitanje subvencija cijene voznih karata iz državnog proračuna ne može se uzeti kao ključni element konkurentnosti HŽ-a autobusnom prijevozu, budući da se ukupne državne subvencije HŽ-u dijele i na druge sektore poslovanja, a ne isključivo na putnički promet.

Željeznica okosnica
“Kako bismo omogućili jeftiniji prijevoz i privukli što više putnika, a to se posebno odnosi na prijevoz učenika i studenata, obratili smo se jedinicama lokalne samouprave s prijedlogom da subvencioniraju dio cijene učeničkih karata. Neke su jedinice na to i pozitivno reagirale, pa i Karlovac i Karlovačku županiju. Ne stoji tvrdnja da se sav putnički prijevoz subvencionira samo iz državnog proračuna i da se tu radi o velikom postotku udjela te subvencije”, rekla je Vlatka Škorić, poručivši ujedno autobuserima da se okrenu i vlastitim unutarnjim rezervama.Predsjednik Saveza vozača i automehaničaraStipan Matoš, pak, smatra da nije riječ o direktnom suprotstavljanju autobusnih prijevoznika HŽ-u, već povećanje konkurentnosti usmjeriti k početku kooperativnosti dvaju vidova javnog prijevoza. Po uzoru na inozemstvo, Matoš smatra da bi željeznica trebala biti dominantna u gradsko-prigradskom javnom prijevozu, te da bi se cestovni javni prijevoz trebao okrenuti i prilagoditi željeznici. “U Zagrebu izrađujemo projekt jedinstvene tarifne unije, koji bi upravo trebao biti okosnica željeznice, a Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija i Grad trebaju ukomponirati ostale prijevoze u takvu organizacijsku shemu, a koja bi u konačnici trebala rezultirati bržim, redovitijim i jeftinijim prijevozom, uz podjelu troškova prijevoza na prijevoznike razmjerno njihovom učešću u ukupnoj cijeni vozne karte. Boljom organizacijom izbjeći će se skupe ‘prazne vožnje’, i tu su rezerve za sniženje cijena prijevoza. Mislim da je upravo ovo prilika da se Karlovačka županija što prije uključi u ovaj projekt”, rekao je Matoš.

Kolodvoru od cijene karte 10 ili 30 posto
Vidmar kaže da Autotransport već trpi zbog monopolističkog položaja Autobusnog kolodvora u Karlovcu, a što znatno poskupljuje krajnju cijenu vozne karte. “Ne možemo imati polaske osim s kolodvora i to poduzeće ostvaruje prihode po tri osnove. Prvi je provizija na prodane karte, drugi je usluga korištenja perona, i treći je tzv. kolodvorska usluga. Kad se sve zbroji, 30-tak posto maloprodajne cijene autobusne karte za Zagreb odlazi Kolodvoru. Prema tome, nemamo mnogo prostora za rezerve. Kolodvor sigurno neće smanjiti apetite, pogotovu ne kad ostane bez dobrog dijela prihoda od prometa koji će HŽ sigurno oteti autoprijevoznicima kad izgradi novo stajalište”, kaže Vidmar. Branko Wasserbauer, direktor Autobusnog kolodvora, kaže da će otvorenje HŽ-ova stajališta smanjiti i prihod Autobusnog kolodvora, ali on smatra da će konkurencija utjecati i na pružanje kvalitetnijih usluga. “Mislim da je naš udio u cijeni prijevozne karte oko 10 posto. Cijene naših usluga nisu se mijenjale već devet godina, a određene su Pravilnikom o kategorizaciji autobusnih kolodvora, po kojem smo mi svrstani u B kategoriju. Gradnjom autoceste prema Splitu smanjio se broj dolazaka autobusa na karlovački kolodvor za 20-tak posto, i tu smo već izgubili dio ranijih prihoda. Zato moramo zajedno s autobuserima raditi na podizanju kvalitete naših usluga, bez obzira što je činjenica da HŽ mora jako mnogo poraditi na sebi misli li se ozbiljno upustiti u borbu za putnike”, smatra Wasserbauer.