U vrijeme kada se društveni izazovi prvenstveno vežu uz zahtjeve tržišta za inovativnim rješenjima, znanje postaje dominirajuća snaga razvitka. Odgovarajuće obrazovanje s naglaskom na generička znanja, te sustavni pristup na svim razinama obrazovnog procesa, uz smišljeno usmjeravanje ljudskih potencijala na stvaranje, prihvat i korištenje znanja, temeljni je preduvjet sposobnosti ostvarivanja uspjeha na tržištu. Istaknuo je to na prošlotjednom okruglom stolu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti “Znanje-temelj konkurentnosti i razvoja” akademik Marin Hraste. Kako je naglasio akademik Leo Budin, zbog starenja populacije i sve većih konkurentskih pritisaka uvjetovanih globalizacijom, europski gospodarski rast i radna mjesta sve će više ovisiti o inovacijama proizvoda, usluga i poslovnih modela.

Inovativne ideje
Iz tog razloga inovativnost zauzima središnje mjesto u europskim dokumentima razvitka do 2020. godine, a stvorena je i sintagma Innovation Union, planirane aktivnosti usmjerene na ubrzavanje pretvaranja inovativnih ideja u proizvode i usluge. “Osnovne pretpostavke ostvarenja Inovacijske unije su kvalitetno obavezno obrazovanje i izvrsna, istraživački usmjerena, sveučilišta povezana s gospodarstvom. Hrvatska mora sve razine školskog sustava usmjeriti na stvaranje inovacijskog društva”, rekao je Budin, da bi mladi već tijekom obaveznog obrazovanja morali steći osnovne kompetencije potrebne za život u suvremenom tehnološki ovisnom društvu. Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a i sudionik okruglog stola, za Poslovni dnevnik je kazao kako je obrazovanje elementarna potreba u hrvatskom društvu jer njene tradicionalne radno intenzivne djelatnosti propadaju zbog pritiska s Dalekog istoka, prije svega Kine.

Kreirati dodanu vrijednost
“Njima nikada nećemo moći konkurirati u radno intenzivnim djelatnostima, a pri tome prije svega mislim na tradicionalnu hrvatsku industriju kao što je tekstilna, a dijelom i drvna. Moramo kreirati dodanu vrijednost, odnosno vrijednost u kojoj je udio znanja i novih tehnologija visok”, rekao je Prka. “Bez znanja nema ni novih tehnologija, a znanje gura društvo naprijed. Za jednu malu zemlju kao što je Hrvatska to je uvjet bez kojeg nema napretka. Mislim da bi broj i udio visoko obrazovanih članova društva trebao biti barem na razini skandinavskih zemalja poput, primjerice, Finske, u kojoj taj udio iznosi najmanje 40%.”, naglasio je Prka. Prema njegovom mišljenju, sustav obrazovanja u Hrvatskoj je solidan, ali nužna je obrazovati se bez prestanka. “Trebamo konstatno ulagati u edukaciju i razvijati se. Svatko od nas mora učiti tijekom cijelog života jer otvorenost i globalna ekonomija pružaju velike mogućnosti, ali i velike opasnosti”, ustvrdio je Prka.