Za članice Europske unije koja su tržišta u nastajanju ambiciozno je, pa čak i opasno brzati u eurozonu, upozorio je Helmut Wagner, profesor na sveučilištu Hagen, na 19. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji.
„Iako proces europske integracije rezultira institucionalnom konvergencijom i konvergencijom bruto nacionalnog proizvoda, institucionalna konvergencija nakon ulaska u eurozonu prestaje ili čak bilježi zaokret kad je riječ o tržištima u nastajanju, što je rezultat pogrešnih poticajnih mehanizama uslijed pogrešno konstruiranog ugovora o EU“, kazao je Wagner.
Glavni razlog zbog kojeg institucionalne reforme usporavaju jest što takve zemlje ne mogu biti izbačene iz EU odnosno eurozone, čak i ako potpuno prestane provedbu reformi i umjesto toga nastavi se oslanjati na solidarnost ostalih zemalja članica. U slučaju da takvu zemlju treba spašavati druge zemlje članice će bi alternativa njima samima donijela previše štete. Dakle, poticajni mehanizam je učinkovit prije ulaska u EU i prije ulaska u eurozonu, ali prestaje funkcionirati nakon ulaska u eurozonu, upozorava Wagner.
Govoreći o slučaju Hrvatske, Wagner ističe kako Hrvatska u posljednjih 15 godina bilježi i institucionalnu i konvergenciju BNP-a, a svakako se nastavak napretka može očekivati i do trenutka ulaska u eurozonu.
„A što će biti nakon ulaska u eurozonu? To će ovisiti i o političarima koje Hrvatska izabere i o njihovoj politici, kao i o tome koliko će brzo Hrvatska ući u eurozonu“, zaključuje Wagner, dodajući kako su u Njemačkoj neki političari žrtvovali svoju karijeru, znajući da neće biti ponovno izabrani zbog reformi koje su proveli.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu