S otvaranja 4. konferencije fondovske industrije poruka bi se mogla sažeti: vidljivi su prvi blagi znakovi oporavka, ali on je neizvjestan i ne treba eksperimentirati s eventualnim uvođenjem poreza. Konferencija fondovske industrije tradicionalno je prilika za rekapitulaciju godine. Brojke su nemilosrdne: u protekle tri godine izgubljeno je 20 milijardi kuna imovine fondova, njihov broj pao je za trećinu, a smanjio se i udio imovine u BDP-u. Fondovi su i dalje najveći ulagači na domaćem tržištu, kod kuće ulažu više od 90 posto imovine, dok je preostala imovina plasirana u SAD te zemlje regije. Unatoč tračcima optimizma struktura imovine otvorenih investicijskih fondova pokazuje da nakon krize ulagači i dalje preferiraju gotovinu.

To je keš-tržište
U novčanim je fondovima 7,6 milijardi kuna, odnosno 60 posto ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova. “To pokazuje da hrvatski građani nisu skloni ulagati ni u što drugo mimo keša”, istaknuo je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol. Ključno pitanje je može li financijski sustav u trenutnim prilikama i postojećom strukturom ostvariti potencijal? Kratkoročno imovina nastavlja rasti, a tržište postaje keš-tržište, stoga eventualno uvođenje poreza na kapitalnu dobit nikako nije dobra ideja. “Tko pokuša oporezovati prinose na tržištu kapitala, a ne takne u kamate, taj će dokrajčiti njegovu ionako lošu strukturu, a financijski sustav postat će dodatno bankocentričan”, poručio je Ante Samodol. Izmjene očekuju i zakonodavni okvir obveznih mirovinskih fondova. “Intenzivno se radi na izmjenama koje će se ticati konačnog uvođenja potportfelja i na tome radi Hanfa zajedno sa strukom”, rekao je Samodol. Očito je da obvezne mirovince očekuje još promjena, posebice uzmu li se u obzir uplate i ostvareni prinosi. “Od 2002. do 2009. u drugi stup uplaćeno je 26,9 milijardi kuna, a troškovi iznose 2,2 milijarde kuna. Dakle, neto imovina (ono što su mirovinski fondovi ‘zaradili’, op. a.) iznosi 132,9 milijuna kuna. Za stol treba što prije sjesti regulator, industrija i Vlada i stvari treba redefinirati, otvoreno je pitanje troškova, ali nikako ukinuti drugi stup”, istaknuo je Samodol. Najavio je i izmjene regulative koja se tiče investicijskih fondova i zbog izmjena u EU, a jedno od ključnih pitanja koje će se adresirati bit će garancija prinosa fondova.

Jesu li fondovi ‘in’?
Inače, solidnih je 22 posto ispitanika istraživanja GFK na pitanje misle li da će u idućih 12 mjeseci izdvojiti za štednju/ulaganje odgovorilo potvrdno. No samo pet posto ih je iskazalo namjeru ulaganja u investicijski fond. Ukratko, nalazi nisu baš bili u duhu okruglog stola konferencije najavljene pod naslovom “Investicijski fondovi su opet ‘in’”.

Očekivanja

Oporavak, ali skroman
I globalno i na razini EU i regije dolazi do oporavka, ali ne treba očekivati nadoknađivanje prethodnog pada, ocjena je Nevena Matesa, glavnog savjetnika guvernera HNB-a, iznesena u Splitu. Izgledno je da će EU u petogodišnjem razdoblju biti područje s najslabijom dinamikom rasta (u prosjeku 2 posto), dok bi u zemljama srednje i istočne Europe on mogao usporiti sa 5 posto prosjeka pet godina uoči krize na oko 3,8 posto.

Rizik dvostrukog dna
Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, podsjeća da se u prognozama EBRD-a za zemlje koje prati predviđa rast od 4,2 posto ove te 4,1 posto iduće godine, ali i da u EBRD-u računaju da će zemlje jugoistočne Europe ove godine zabilježiti pad od 0,6 posto, a iduće godine rast od vrlo skromnih 1,4 posto, što je približno očekivanjima domaćih analitičara. Iako su svi panelisti istaknuli kako ne vjeruju u scenarij dvostrukog dna, složili su se i da rizici za nj postoje i da nisu baš zanemarivi.