Ovo je lista zahtjeva MOST-a: Reforma pravosuđa, porez na nekretnine, manje općina…

Autor: Poslovni.hr , 10. studeni 2015. u 09:14
Foto: Robert Anic/PIXSELL

U prvih pola godine proveli bi temeljite analize nakon kojih bi započeli s pojednostavljenjem administracije za poduzetnike, smanjenjem poreza…

Tko god od dvije velike koalicije uspije ispregovarati vankoalicijsko partnerstvo s Mostom nezavisnih lista Bože Petrova, formiranje nove Vlade podrazumijeva pristanak na velike reforme i bolne rezove. Stoga je jučer i najtraženije štivo u Hrvatskoj bilo predizborni program i detektiranje što to uopće Most namjerava reformirati.

Uoči samih izbora iz Mosta smo dobili odgovor da u prvih šest mjeseci namjeravaju provesti reforme pravosuđa, javne, državne i lokalne (samo)uprave, te poreznog sustava. Točnije, u prvih pola godine bi proveli temeljite analize nakon kojih bi započeli s  pojednostavljenjem administracije za poduzetnike, smanjenjem poreza, profesionalizacijom uprava u javnim poduzećima, uvođenjem sustava plaćanja prema sustavu izvrsnosti u javnom sektoru, a u tom vremenu bi utvrdili i – popis neodrživih općina koje ulaze u proces pripajanja. Sam program Mosta obuhvaća na 60-ak stranica različite uratke s pogledima na pojedina područja, no uglavnom detaljno razrađenih reformi u njima nema, a pojedine su mjere i međusobno kontradiktorne, te teško provedive. Iz programa se tako može saznati da Most želi samo četiri vrste poreza – na dohodak, progresivni porez za regulaciju distribucije bogatstva, porez kojim se stimulira ili destimulira određeno ponašanje (eko-pristojbe i sl.) i PDV.

 

161parafiskalni

namet nalazi se na Mostovoj listi za eliminaciju

Svi ostali porezi, doprinosi, trošarine i pristojbe su za Most – posve nepotrebni. S druge strane, Most predviđa povećati stopu doprinosa za drugi stup i tako dovršio mirovinsku reformu. Bez određenja za koji od modela se zauzima, u programu se navodi mogućnost povećanja stope doprinosa s 5 na 6 posto bruto plaće, što povlači i smanjenje od milijardu kuna u budžetu, a navode i prijedlog mirovinskih društava, koji rješenje vide u dizanju stope za drugi stup za 1 postotni poen svake godine nakon što je u prethodnoj godini ostvaren gospodarski rast veći od 2 posto. U poreznom sustavu Most namjerava uvesti porez na nekretnine, nakon što se ostali porezi znatno smanje, no detaljnije o tome navode samo da će se voditi računa o obveznicima s jednom nekretnom. Od fiskalnih mjera gospodarstvenci mogu očekivati smanjenje poreza na dobit, odnosno da se zadržavanje dobiti u tvrtki neće oporezivati.

Mostovci bi smanjenje proveli i na stopama poreza na dohodak, s ciljem da se time poveća osobna potrošnja građana i prodaja hrvatskih gospodarstvenika. Detaljnije tek navode da je njihovo rješenje da stope ne bi bile fiksno definirane zakonom, odnosno da bi ih u uvjetima gospodarske krize Vlada definirala uredbom i tako brzo reagirala na promjene u potražnji. Naravno, u planu je i smanjenje PDV-a po predizbornom pogledu, ali s vremenom, kad to bude realno. Među brojnim mjerama koje su prisutne zapravo u gotovo svim programima na ovim, ali i prethodnim parlamentarnim izborima, jest i rezanje parafiskalnih nameta, a od 161 koji su pobrojali izdvajaju prioritetima neke paradoksalnije poput naknade za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova kojom je, objašnjavaju, Hrvatska gospodarska komora (HGK) lani ubrala 3,7 milijuna kuna te naknade za razne potvrde i identifikacijske dokumente i za troškove ispisa rezultata i slanje poštom, na kojima je Hrvatska poljoprivredna agencija lani zaradila gotovo 1,5 milijuna kuna. Most je zagovornik privatizacije i smanjenja upletanja države u gospodarstvo, no iznenađuje najavom stavljanja države u poziciju osiguravatelja plaća.

 

3,7milijuna

kuna ubrala je HGK lani na naknadi za usklađivanje voznih redova

U slučaju neisplate dva mjeseca preuzimat će, kažu u programu, isplatu neto plaća radnicima, a na pet mjeseci potom u takve tvrtke slat će i po dva nadzornika ili supravljača, koji bi analizirali stanje i, ovisno o utvrđenom, vraćali prava na upravljanje ili tvrtke slali u stečaj. Sudeći prema programu, reforma javnih poduzeća ne odudara od dosadašnjih modela, no imaju razrađenije prijedloge u sektoru energetike. Most se uz ostalo zauzima za restrukturiranje Plinacra kroz stečaj, predstečajnu nagodbu, javnu ponudu dionica ili drugi instrument uz otpis imovine do održivih razina za poslovanje tržišta plina u Hrvatskoj.  Budućnost razvoja i izvoza Most vidi u razvijanju proizvodnje poluproizvoda.

"Imamo vlastitih kvalitetnih gotovih proizvoda, ali to nije dovoljno za snažniji plasman pored jake inozemne konkurencije, osim na pojedinim tržištima. Primjerice, u poljoprivredi i OPG-ima vidimo potencijal za proizvodnju i izvoz ekološki uzgojene hrane", navode iz Mosta.Što se javnog sektora tiče, nema detalja o tome koliki rezovi bi bili potrebni i gdje, a glavnim korakom naglašavaju uvođenje sustava izvrsnosti za plaće javnih i državnih službenika. Iz svog iskustva kažu da imaju uvid u to koliko se suvišnih poslova u javnom i državnom sektoru nagomilao, da bi se "uhljebilo ljude po političkoj liniji". U četiri godine mandata, prema procjenama koje navode u programu, zaposli se oko 20 tisuća ljudi.

Zato stimulacije vide kao model povećanja učinkovitosti administracije. Najavljuju i destimulacije nerada, no bez detalja. Koliko smanjenja administracije je potrebno, ne može se naslutiti ni iz jedine naznake tog rezanja. No, najavljuju da bi od 187 zavoda i agencija nakon pripajanja samostalno trebalo ostati njih tek – 13. Jedna od reformi koju Most najglasnije zagovara teritorijalni je preustroj. No, i iz tog reformskog pothvata doznaje se tek da bi u Ustav uveo definiciju općina, gradova i županija te da općine ne bi mogle postojati ako imaju manje od 5000 stanovnika. Izuzev na otocima. No, za to će trebati dovoljan broj glasova za izmjene Ustava, a usporavanju provedbe teritorijalnih reformi zasigurno će pridonijeti i održavanje referenduma na kojima bi stanovnici trabali dati suglasnost da se njihove općine ugase.

Lovrinčević: Ovo nam je prilika za tehničku vladu

Ideje Mosta su ljuska bez sadržaja jer kako razgovarati o reformama bez elementarne razrade što hoćete ili koliko rezati? Za reforme treba stabilna i jaka vlada, manjinske to u pravilu ne mogu. One su koncept za uređene zemlje s funkcionirajućom ekonomija. Pogledajte Portugal: pad vlade investitori su penalizirali rastom premije rizika. Nama trebaju radikalne reforme, pa sam skeptičan da bi manjinska vlada bila uspješna u onome. Milanović je imao stabilnu većinu u parlamentu, a tempo reformi je usporen ili se od njih odustalo. Ne treba zaboraviti da smo u proceduri prekomjernog deficita i da vrijeme ne radi za nas. Ako nam se dogodi nestabilna manjinska vlada koja ne provodi reforme, realno je da nespremni uletimo u rast kamatnih stopa, što bi za nas bilo opasno. Ovo je prilika za formiranje tehničke Vlade na godinu dana koja bi izbrusila reforme, pripremila zakonski okvir koji se ne može postaviti preko noći. Konačno, takva vlada ne mora trošiti politički kapital za rezove, što je pozitivno za sve, a dobro bi bilo iz aspekta međunarodnih institucija. Društvo bi time dobilo priliku prebaciti se s ideološko-političkog kolosijeka na sadržajno-reformski, što može učiniti samo tehnička vlada uz parlamentarnu potporu. Za sami Most, bio bi to modalitet za očuvanje kredibilnosti budući da su obećavali da neće ulaziti u koalicije. 

Brkić: Reforme se nabrajaju, a ne provode

Smatram da nema bitnih razlika između velikih stranaka (SDP, HDZ) i sada Mosta. Svi oni žele bolju Hrvatsku, reforme, niže poreze, jasno da nitko ne želi povećati poreze… To je politički govor koji slušamo u cijeloj novijoj hrvatskoj povijesti. Problem je što reforme nitko ne provodi, već ih nabraja, kao da se to odnosi na nekoga drugog. Novost kod Mosta je poruka da će inzistirati na reformama te da im partneri budu spremni na rezove po cijenu da izgube iduće izbore. Hoće li se to i dogoditi, o tom potom. S ekonomskoga aspekta, ideje poput smanjenja stope poreza na dohodak ili dobit nisu prave reforme poreznog sustava. Ono što čini reformu sustava je, primjerice, jače porezno opterećenje imovine, a smanjenje opterećenja na rad. Smanjenje poreza na dodanu vrijednost, s primjerice 25 na 23 posto, samo je operativna mjera. U javnom diskursu nema ozbiljnog razgovora o dubini krize pa nema ni razgovora o dubini reformi. Potreba reformi je tema o kojoj ne bi smjelo biti političke kalkulacije. Hoće li Most to uspjeti? Mislim da je sve moguće, a ništa izvedivo, ali želim vjerovati da je svima jasno da su troškovi novih izbora (politički i ekonomski) visoki i da do njih neće doći. 

Novotny: Što je s rezovima u javnoj potrošnji?

Ne vidim jasan smjer reformi i smatram da su nedovoljno u skladu s najboljom praksom EU. Primjerice, ideja Ivana Lovrinovića o monetarnoj reformi, što to znači? Više novca u sustavu ili drugačiji regulatorni okvir banaka, to je potpuno nejasno. Što znači reforma pravosuđa, nije li bolje reći jačanje institucija pravosudnog sustava? Bilo bi preciznije reći da li se zalažu za jačanje tržišta, privatnog sektora i privatizacije, poput Češke ili Poljske. Ne vidim kako bi trebala izgledati ekonomska politika već mi se čini da se o reformama govori kao da su same sebi svrhom. One moraju uključivati duboke promjene u strukturi javne potrošnje jer nije teško ukinuti 300 malih općina, ali slaba je to ušteda ako su im proračuni dva do tri milijuna kuna. Ključne reforme znače štednju na rashodnoj strani proračuna i promjene u zdravstvenom, obrazovnom i mirovinskom sustavu koji generiraju najviše deficita. Smatram da je najbolja šansa za Hrvatsku eksterni pritisak iz EU usmjeren na mijenjanje fiskalne politike. Ako je uspjelo u tvrdokornijim zemljama poput Italije, Španjolske ili Grčke, zašto ne bi i kod nas? 

Komentari (31)
Pogledajte sve


***naravno da su fašističke, te države ni nemaju nepovredivost doma u Ustavu nego samo u kaznenom zakonu, privatna imovina je njima ok samo ako je u sklopu korporacije…

Hrvatski ustav clanak 34.

Dom je nepovrediv.
Samo sud moze obrazlozenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretrazi.

Kanadski ustav
8. Everyone has the right to be secure against unreasonable search or seizure

Oba dokumenta stite gradjane od drzavne represije odnosno pretresa. Represivni organi mogu pretresati gradjane samo ako postoji razuman razlog koji to opravdava. Npr. pri ulasku u zrakoplov u cilju zastite od terorizma i slicno.

Ono sto je bitna razlika je da je to pravo u Hrvatskoj ograniceno samo na mjesto stanovanja. U Kanadi to pravo nije ograniceno pa se primjenjuje i na mjesto rada. Pa zbog toga recimo kanadski inspekcijski organi ne mogu nasumice upadati po lokalima i pretresati kase ili nasumice upadati u stanove privatnih iznajmljivaca i legitimirati one koje nadju unutra.

Za razliku od Kanade, u Hrvatskoj se poduzetnistvo tretira kao i terorizam (Za Linica i SDP je poduzetnistvo valjda gore od terorizma) i ustav omogucuje da se nad poduzetnicima provode iste represivene mjere kao i nad teroristima.

reforme koje zagovara most je samo kozmetika plus porez na imovinu građana.odakle će dolaziti svjež novac?opet zaduživanjem kod stranih banaka?odakle će dolaziti svježi novac za vraćanje kamata tih zajmova?opet zaduživanjem kod stranih banaka.dokle god hrvatska ne bude imala samostalnu emisiju novca kao što je imala do 1994 godine,društvo se neće moći zvati neovisno i suvereno jer je u ropstvu stranih banaka.

Sve, sve, sve – samo nikad ne ono pravo

Nevjerojatna politička nezrelost. Ti ljudi kao da su na Marsu. Ono od čega treba poći jest lista paralela s Grčkom: identičnosti, sličnosti i razlike. Naravno, kada bi u Zagrebu netko pokušao organizirati izlaganje na temu tih triju grupa paralela nitko mu to ne bi htio omogućiti, a i odaziv običnih ljudi bi bio minimalan.
Tim više!

Jer Grčka i Hrvatska nemaju zajedničko samo to da imaju najveće budžetske deficite u EU. Zajedničko im je još i to da obje jedine u EU imaju primarne budžetske deficite. No Grčka je pod kontolom kreditora, a Hrvatska se za sada još uvijek zadužuje sama i nitko ju ne kontrolira. Kada to više ne bude mogla, predstavnici kreditora (Komisija EU, ECB, MMF) će zahtijevati da sačini plan ostvarenja prmarnog budžetskog suficita i da ge počne ostvarivati. A to je pred vratima

To je prvi preduvjet koji traže kreditori od zemlje koja nije u stanju vraćati kredite koje već ima a traži nove. Po mojoj procjeni, Hrvatska momentalno ima primarni budžetski deficit između 1 i 2% BDP-a. Pretvoriti to u plus će biti užasno teško. No, još teže je prihvatiti činjnicu da se to u kratko vrijeme ne može postići rastom nego samo drastčnim rezovima u državnom i javnom sektoru. A tu materijala za rezanje u Hrvatskoj ima napretek.

Dakle pretstoji otpuštanje na desetke tisuća ljudi u državnom i javnom sektoru. Naravno, to ova nova vlada u formiranju neće biti u stanju napraviti p će to doći tek kao rezultat pritiska iz inozemstva (“trojke”).

Eto jedan pametan uvijek i pokraj svih problema zna nešto reći o Rotschild-ima…

New Report

Close