SARAJEVO – Prvi dani uvođenja Poreza na dodanu vrijednost stanovnicima BiH donijeli su poskupljenja i do 30 posto. Cijene su u gotovo istom postotku porasle i za one proizvode koji su se ranije oporezivali ili po stopi poreza na promet roba i usluga od 10 posto ili su bili oslobođeni oporezivanja poput kruha, brašna, mlijeka i jestivog ulja, prema procjenama, do 30 posto. Tako je od 1. siječnja litra jestivog ulja poskupjela s 1,55 na 1,74 konvertibilne marke, kilogram soli s pola na 0,71 KM, brašna s 0,9 na 1,18 KM, paštete argeta s 1,36 na 1,54 KM, majoneza od 256 grama s 2,29 na 3,37 KM… Također cijene kruha povisila je većina pekarnica, i to u prosjeku oko 25 posto. Poskupjelo je i mlijeko.

Val poskupljenja
U Sarajevu je poskupio i gradski prijevoz tako što je cijena putničke karte u prvoj zoni povećana s 1,5 na 1,6 KM. U Banjoj Luci je, kako prenose mediji, voda za piće poskupjela za 12 do 17 posto. Banjalučani će ubuduće četvorni metar vode za piće plaćati 0,45 umjesto dosadašnjih 0,38 KM. Tako je val poskupljenja koji je izazvao strah u stanovnika prije uvođenja PDV-a ipak pogodio BiH, usprkos odluci koju je koncem prošle godine donijela vlada F BiH, kojom kantonalnim vladama sugerira zamrzavanje cijena osnovnih živežnih namirnica na cijenama s kraja studenog prošle godine. Štoviše, tada je od trgovaca zatraženo i smanjivanje marže kako bi se preventivno obuzdao rast cijena. Premda su iz entitetskih vlada i državne vlade te iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH trvdili kako će utjecati na to da neoporezivani proizvodi prema porezu na pomet roba i usluga prije svega osnovne životne namirnice ne poskupe za građane svih 17 posto koliko se oporezuju PDV-om, nego da trgovci smanjenjem marže solidarno s kupcima snose dio nužnog povećanja cijena, to se prema prvim informacijama iz trgovina u BiH nije dogodilo.

Marketniški trikovi
Iz trgovina koje su radile početkom tjedna većina ih je imala inventuru ili su prilagođavali svoju informatičku opremu obračunu poreza na dodanu vrijednost kod izdavanja računa kupcima, svi proizvodi koji nisu bili oporezivani do Nove godine poskupjeli su najmanje 17 posto dok su oni koji su bili oporezivani po stopi od 10 posto poreza na promet roba i usluga poskupjeli namanje 7 posto. Trgovci su istovremeno trvdili kako su pojeftinili oni proizvodi koji su do Nove godine bili oporezivani po stopi od 20 posto poreza na promet roba i usluga. Premda se to odnosi i na cigarete, u praksi nijedna trgovina nije snizila cijene duhanskih proizvoda. U RS entitetski tim za monitoring cijena, a u BiH kantonalni timovi imat će mnogo posla pri utvrđivanju visine poskupljenja te načna obračuna trgovačke marže, a tržišni inspektori pri utvrđivanju prodaju li trgovci robu na koju su platili u prošloj godini porez na promet i usluge ili robu na koju su platili prez na dodanu rijednost u ovoj godini. Pojedini veliki proizvođači poput sarajevskoga Klasa, Violete iz Gruda, sarajevskog Sprinda još su prije nove godine tvrdili kako neće povećati cijene svojih proizvoda, međutim te su se najave u javnosti uglavnom percipirale kao vješti marketinški potezi velikih tvrtki. Kako bi ublažili nezadovoljstvo javnosti koje je sve veće zbog velikih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, iz javnih poduzeća u BiH poput Željeznica F BiH isticali su kako oni usprkos aktualnoj teškoj situaciji neće povećavati cijene. Iz BH Telekoma su svakodnevno javnim sredstvima radio i televizijskih servisa reklamirali snižavanje cijena svojih usluga za 5 posto.