SARAJEVO – Regulatorna komisija za električnu energiju BiH jučer je organizirala javnu raspravu o načinima i brzini otvaranja tržišta električne energije prema stranim ulaganjima. Prema prijedlogu Komisije, otvaranje tržišta električne energije u BiH trebalo bi krenuti početkom 2007., a isprva bi prihvaćalo velika elektronergetska poduzeća čiji je godišnji promet najmanje 10 GWh. Međutim, sljedeće, 2008. na elektroenergetsko tržište mogli bi ući i oni čiji je godišnji promet veći od 1 GWh. Već 2009. godine tržište električne energije bi se usitnilo pa bi distributeri i trgvci mogli biti i privatne tvrtke koje bi prodavale struju domaćinstvima, a od 2015. tržište električne energije u BiH bi se potpuno liberaliziralo.
Prema studiji državne komisije za električnu energiju, privatiziralo bi se do 28,4 posto elektroenergetskih kapaciteta u BiH. Tri nacionalne elektroprivrede u BiH – Elektroprivreda BiH iz Sarajeva, Elektroprivreda Republike Srpske iz Banje Luke i Elektroprivreda Herceg Bosne iz Mostara imaju različite interese u liberalizaciji tržišta i brzini ulaska stranih tvrtki. Različiti interesi vidljivi su i u izboru koncesionara za gradnju novih elektroenergetskih postrojenja. Banjolučka Elektropriverda opredijelila se za londonsku tvrtku EFT u vlasništvu srbijanskog poslovnog čovjeka Vuka Hamovića. U sarajevskoj Elektroprivredi još nisu spremni na veće koncesije, ali su u izboru manjih koncesionara za gradnju malih hidroelektrana opredijeljeni za sredstva domaće Elektroprivrede BiH uz ograničeno sudjelovanje slovenskih ulagača. U Elektroprivredi Herceg Bosne nemaju većih otpora prema stranim ulaganjima pa je u tijeku gradnja manjih hidroelektrana Peć Mlini i Mostarsko blato te priprema za gradnju termoelektrane Konogora.
Različiti interesi proizlaze i iz izvora energije tri elektroprivrede u BiH. Polovica struje u BiH dobija se iz termoelektrana. Gotovo sva proizvodnja iz termoelektrana je u sarajevskoj Elektroprivredi, koja 70 posto struje dobiva iz tih izvora, pa za razliku od banjolučke i mostarske ima opterećenje rudnika ugljena u F BiH koji otežavaju poslovanje. Banjolučka i mostarska elektroprivreda proizvode jeftiniju struju od hidroakumulacija pa su njihovi poslovni rezultati posljednjih godina pokazali dobit.