Ministar financija Ivan Šuker najavio je skorašnje potpisivanje ugovora s financijskim savjetnikom za drugu fazu privatizacije Ine u kojoj će se 15 posto dionica tvrtke izlistati na burzi. Kako će nakon toga Ina kotirati najbolje zna akademik Mirko Zelić, član Inine uprave i izvršni direktor Naftaplina, riječju – najupućeniji u stvarno stanje tvrtkinih zaliha nafte i plina.

Kolike su sadašnje Inine zalihe nafte i plina?
Primjenom novih tehnologija na starim naftnim i plinskim poljima, te puštanjem u proizvodnju novih jadranskih plinskih polja, značajno smo povećali tvtkine zalihe ugljikovodika. Kada govorimo o zalihama ugljikovodika u Hrvatskoj, one su u kategoriji dokazanih povećane sa 34 na 39 milijuna prostornih metara ekvivalenta nafte, dok su u kategoriji dokazanih i vjerojatnih sa 37 povećane na 52 milijuna prostornih metara ekvivalenta nafte.
No kako smo za zadnju procjenu koristili cijenu nafte s kraja 2004., u njoj se ne odražava dodatno povećanje kojeg očekujemo zbog izrazito visoke cijene nafte tijekom 2005. godine. Zato ove godine Naftaplin očekuje internu dobit od 1,43 milijarde kuna, što je za 240 milijuna kuna više od planiranog, dok će u sljedećoj poslovnoj godini ta poslovna dobit doseći 1,6 milijardi kuna.

Što je s istraživanjem nafte i plina na prostoru Hrvatske?
U odnosu na veličinu prostora, dosadašnju proizvodnju i preostale pridobive zalihe ugljikovodika, zasigurno je vrijedno naftonosno područje Panonski bazen. Brojne studije njegova potencijala pokazuju da je 20-30 posto do sada proizvedenih količina ugljikovodika ostalo skriveno u podzemlju. Tijekom 50-godišnjeg intenzivnog istraživanja Panonski bazen je dostigao visok stupanj istraženosti, što znači da su velika i srednja naftna i plinska polja otkrivena, a da se preostali potencijal nalazi u brojnijim manjim ležištima. Njihovo se istraživanje, uz infrastrukturu kojom raspolažemo, može i ekonomski opravdati.
Polazeći od toga da je vrijednost svake tone nafte otkrivene na domaćem istražnom prostoru tri do četiri puta veća od one na inozemnim koncesijama, od Naftaplinovih inženjera očekujem veću hrabrost i odlučnost u istraživanju preostalih zaliha ugljikovodika u Panonskom bazenu. Kao i za sve razvojne projekte, i za istraživanje Panonskoga bazena mogu se osigurati sredstva jer obnova zaliha ugljikovodika naša je prva i najvažnija zadaća. Nakon višegodišnje stanke u području Panona sljedeće godine planiramo nastaviti prekinute uspješne radove na području Međimurja.

U Projekt Sjeverni Jadran Ina će uložiti 400 milijuna dolara, a iz njega planira izvući 17 milijardi prostornih metara plina. Što je s istraživanjem ostalih dijelova Jadrana?
Dosadašnjim istražnim radovima u jadranskom podmorju otkrili smo više plinskih polja u njegovu sjevernom dijelu. Za sada su u proizvodnji polja Ivana i Marica, koncem godine s radom počinje Katarina, početkom sljedeće godine kreću Ika i Ida, a 2008. i polje Anamarija. Seizmičkim mjerenjima područja sjevernog Jadrana utvrđen je veći broj mogućih plinskih ležišta koji je privukao zanimanje stranih kompanija. U istraživanje sjevernog Jadrana uključile su se talijanske tvrtke Agip i Edison Gas. Procijenjeno je da bi se daljnjim proširivanjem istražnih radova do 2016. god. na prostoru sjevernog Jadrana moglo otkriti oko 10 milijardi prostornih metara (samo Inin dio) plina. Za područje srednjeg i južnog Jadrana priređena je u digitalnoj formi sva raspoloživa dokumentacija za Data Room s nakanom privlačenja stranih kompanija i za istraživanje tog dijela Jadrana. Dugoročno gledajući, na području Panona do 2016. godine predviđamo bogatiji program radova od 2 – 3 istražne bušotine uz ulaganja od 12 do 18 milijuna dolara godišnje. Riječ je o oko 150 milijuna dolara u desetogodišnjem razdoblju. Očekujemo da se pritom otkrije nekoliko naftnih i plinskih polja ukupnih pridobivih rezervi od oko 9,2 milijuna kubičnih metara ekvivalentne nafte.

Kako se mislite nositi sa sve većom konkurencijom na tržištu prirodnog plina, posebice liberalizacijom domaćeg tržišta neophodnom za ulazak u Europsku uniju.
Na liberaliziranom energetskom tržištu pozicija dobavljača prirodnog plina određena je sadržajem njegova portfelja prirodnog plina kao što su: diverzificirani pravci dobave, skladištenje plina, dostatne količine plina i korištenje odgovarajućeg transportnog sustava. Budući da INA u plinskom poslu ima dugu tradiciju, iskustvo, a raspolaže i značajnim portfeljem, očekivati je da će i ubuduće zadržati većinu hrvatskog tržišta prirodnog plina.
Što se dobavnih pravaca tiče, Hrvatska nastoji osigurati više izvora i dobavnih pravaca. Kao prvo, razvijanjem vlastite proizvodnje, potom povezivanjem s Italijom na južnom kraku preko naših plinskih polja u podmorju Jadrana, gdje se otvara mogućnost dobave plina iz Alžira. Imamo i drugi dobavni pravac iz Rusije, a u pripremi je suradnja s Mađarskom za novi, treći dobavni pravac kojim bi se, preko Mađarske, osigurale dodatne količine plina iz Rusije. Time će hrvatski plinski sustav biti cjelovito povezan s europskim, a to će osigurati stabilnost i pouzdanost opskrbe hrvatskih potrošača.

Sukladno trendovima restrukturiranja energetskog sektora u zemljama članicama EU, Ina je koncipirala svoju poslovnu strategiju obavljanja plinske djelatnosti da bi zadržala vodeće pozicije na hrvatskom energetskom tržištu, te uspješni nastup na regionalnom tržištu. Prihvaćanjem temeljnih načela hrvatske energetske politike, Ina je esencijalno zainteresirana za plinofikaciju Hrvatske u cijelosti, slijedom čega bi se znatno povećala potrošnja prirodnog plina. Osmišljavanjem učinkovitog markentinškog nastupa uz stalno praćenje trendova te osluškujući potrebe tržišta, Ina obavlja djelatnost proizvodnje, dobave i prodaje prirodnog plina radi pouzdane opskrbe hrvatskog tržišta tim kvalitetnim energentom.

Što je s jačanjem regionalne pozicije Ine?
Jačanje svog regionalnog značenja Ina vidi i u mogućem plasmanu i dobavi plina za potrebe Bosne i Hercegovine i šire, kao i Slovenije u odgovarajućim područjima. Ina je spremna za tržišno nadmetanje te ima namjeru osnažiti svoje pozicije, kako na domaćem tržištu, jednako tako svoje aktivnosti usmjeriti i na osvajanje novih tržišta potrošnje plina. Dakle, i u uvjetima liberaliziranog energetskog tržišta, uvjetima konkurentskog nadmetanja, prednost Ine je njezin prepoznatljiv brend na ovim prostorima, što i dalje treba njegovati kako bi zadržala dominaciju na energetskom tržištu. Za mnoge dobavljače europsko tržište je izuzetno atraktivno. Ne iznenađuje stoga da svi oni žele ojačati svoju poziciju na tom tržištu. Činjenica da su mjesta potrošnje plina znatno udaljena od mjesta proizvodnje, kao način transporta plina na velike udaljenosti sve veće šanse dobiva i ukapljeni prirodni plin. Najveći dobavljač prirodnog plina u Europi jesu Rusija i Norveška, a to će s obzirom na raspoložive zalihe biti i u budućnosti.