Povlačenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz drugog saborskog čitanja u javnosti je stvorilo dojam da Vlada odustaje o zdravstvene reforme. U trenutku kada trpi negativan publicitet zbog namjere da nadoknadi štetu austrijskim državljanima, pretpostavlja se da je Vlada željela izbjeći dodatno izlaganje javnoj kritici. U Ministarstvu zdravstva nisu željeli dodatno pojašnjavati je li povlačenje spomenutog zakona nagovještaj odgode zdravstvene reforme na neodređen rok ili možda Vlada uzima tek kratki predah kako bi oraspoložila sindikate ili osmislila uvjerljivu prezentaciju reforme. Stoga se o Vladinim namjerama može samo nagađati, ali sudeći prema rokovima na koje se obvezala u Programskom zajmu za prilagodbu (PAL) kojeg je potpisala sa Svjetskom bankom, Vlada još ima vremena za početak reforme u dogovorenom roku.

Financijska održivost
Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kažu u Svjetskoj banci, nije dio programa PAL. Njime se prije svega regulira institucionalno uređenje zdravstvene mreže i za samu reformu zdravstvenog sustava on nije presudan. Ključne promjene trebao bi donijeti Zakon o zdravstvenom osiguranju, a prema programu PAL, rok za njegovo donošenje je 1. travnja 2006. godine. Prijedlog zakona Vlada je namjeravala izraditi do kraja ove godine kako bi se o njemu povela šira javna rasprava, ali kako se može saznati, izrada zakona još je na razini radnih grupa i teško je očekivati da će u skorije vrijeme biti prezentiran.
Osnovni je cilj reforme, navodi se u PAL-u, a u više navrata o tome je govorio i ministar zdravstva Neven Ljubičić, smanjiti ukupne javne troškove zdravstvenog sustava sa 7,2 posto BDP-a u 2003. godini na održivu razinu od 6 posto BDP-a do 2008. godine. Za postizanje tog cilja predviđene su dvije skupine mjera. Prva je usmjerena na smanjenje troškova za lijekove, a uključuje mjere poput smanjenja rokova za registraciju generičkih lijekova, proširenje broja generika na listi lijekova, te primjenu ugovora s ograničenjima za recepte i uputnice. Za ostvarenje drugog i najvažnijeg cilja reforme, a to je poboljšanje financijske održivosti zdravstvenog sustava, PAL predviđa značajno smanjenje izuzeća od plaćanja participacija, revidiranje košarice osnovnog zdravstvenog osiguranja, te reorganizaciju dopunskog zdravstvenog osiguranja kroz izdvajanje iz HZZO-a i prodaju, s time da ne smije obuhvaćati participaciju. Sve te promjene trebao bi obuhvatiti novi Zakon o zdravstvenom osiguranju, a restrukturiranje osnovnog zdravstvenog paketa i dopunskog zdravstvenog osiguranja trebalo bi biti provedeno do kraja 2005.

Povečanje prihoda
Premda rokovi još uvijek nisu probijeni, tempo priprema i nevoljkost Vlade upućuju da je kašnjenje vrlo izgledno. Kako će se to odraziti na financijsko stanje zdravstvenog sustava, može se samo pretpostaviti. Iz proračuna za iduću godinu proizlazi da se u zdravstvu očekuje povećanje prihoda od oko 1,5 milijardi kuna, od čega se oko 360 milijuna kuna odnosi na administrativne pristojbe, a preostali dio na prihod od participacija. Ako Zakon o zdravstvenom osiguranju bude obuhvatan kako je zamišljeno i njegova primjena počne u prvoj polovici iduće godine, realno je očekivati i stabiliziranje zdravstvenog sustava. U suprotnom, sada neplaćeni računi zdravstva, a koje MMF procjenjuje na gotovo tri milijarde kuna, nastavit će se gomilati. Pritom je od male koristi utjeha ministra Ljubičića da je rast gubitaka usporen sa 8 posto prošle na 6 posto ove godine.