Neuspjeh hongkonškog sastanka čini neizvjesnom sudbinu WTO-a

Autor: Igor Prštec , 12. prosinac 2005. u 06:00

Najveći je problem u funkcioniranju WTO-a nužnost jednoglasne podrške svakoj inicijativi

Stotine prosvjednika izišlo je jučer na ulice Hong Konga, grada na koji će se ovog tjedna koncentrirati pozornost cijele međunarodne zajednice, a sve zbog održavanja zadnje runde pregovora Svjetske trgovinske organizacije o liberalizaciji globalne trgovine. Ova prosvjedna povorka predstavlja tek prvi od tri službeno najavljena prosvjeda antiglobalističkih skupina, dok su sljedeći planirani na dan početka i završetka posljednje runde razgovora ministara članica, točnije 13. i 18. prosinca.
“WTO će svojim neobaziranjem na ljudska prava i prava radnika ugroziti suverenitet i neovisnost nacionalnih vlada”, izjavio je jedan od protestanata iz Velike Britanije.

Nerealni ciljevi
Ova petodnevna serija sastanaka ministara trgovine zemalja članica WTO-a trebala bi završiti potpisivanjem sporazuma o općenitim pravilima trgovanja među 149 članica organizacije. Točnije, trebao bi se konačno donijeti okvir dogovora o slobodnoj trgovini poljoprivrednih proizvoda, smanjivanju uvoznih ograničenja za industrijske proizvode te reguliranju poslovanja uslužnog sektora.
Međutim, i ne tako stručni poznavatelji prilika i odnosa unutar WTO-a mogu sa sigurnošću tvrditi da se takav dogovor neće postići te da će i ova runda pregovora završiti očekivanim scenarijom odgode liberalizacije svjetskog tržišta roba i rada te sporazuma iz Dohe, sporazuma o smanjivanju subvencija poljoprivrednicima iz bogatih zemalja.
Naime, već se uoči hogkonškog sastanka sa svih strana napada Europska unija koju se zbog političke nespremnosti za smanjivanje poljoprivrednih subvencija najviše krivi za neuspjeh ove runde. Unija, u političkoj krizi zbog niza neupješnih pokušaja donošenja zajedničkog budžeta ali i nedavnih odbacivanja Ustava, zasad nije sposobna koncentrirati snage na donošenje međunarodnog sporazuma koji bi zasigurno još više izrazio postojeće unutrašnje podjele njenih članica.

Čak su dva (od tri) prethodna sastanka Svjetske trgovinske organizacije, onaj 1999. godine u Seattleu te 2003. godine u Cancunu, završila žučnim prepirkama ministara te prekidima.
Na ovom, na kojem su unaprijed poznati stavovi zajedno s konkretnim manevarskim prostorom svih predstavnika članica, prepirke nisu izvjesne, već se očekuje odgoda svih razgovora do početka sljedećeg sastanka.

Tek bilateralni ugovori
U nedostatku volje za donošenjem multilateralnog sporazuma, Hong Kong je poslužio mnogim članicama za uspostavljanje i regulaciju bilateralnih odnosa. Tako su Japan i Malezija odlučili potpisati ugovor o slobodnoj trgovini, a Sjedinjene Američke Države i Peru su dogovorili su uklanjanje određenih trgovinskih barijera. Također se očekuje i uspješno okončanje bilateralnih trgovinskih razgovora između Kine i Australije koji su započeli još u travnju.
Najveći problem u funkcioniranju Svjetske trgovinske organizacije nesumnjivo pričinjava nužnost jednoglasne podrške svakoj inicijativi. Ovaj sastanak bi se, po nekim analitičarima, mogao pamtiti kao ključan za početak kraja WTO-a, birokratiziranog, glomaznog, neefikasnog i licemjernog političkog foruma kakvim ga mnogi danas smatraju, a na pitanje hoće li se transformirati u učinkovitu organizaciju ili pak raspasti, odgovor može dati jedino vrijeme.

Što je WTO?

WTO je multilateralna organizacija pod čija pravila potpada oko 97 posto vrijednosti ukupne svjetske trgovine. Osnovana je 1995. godine kao pravni nasljednik postojećih trgovinskih sporazuma. Organizirana je kao forum 149 članica na kojem se pregovara o načinima i dinamici liberaliziranja i oplemenjivanja globalne trgovine. Prilikom primanja u članstvo pristupnica mora prilagoditi trgovinsku politiku i instrumente sa svim ostalim članicama. A u slučaju nesuglasica članica oko konkretne primjene pravila WTO može presuditi pa i nagraditi članicu koja je bila u pravu trgovinskim sankcijama prema onoj drugoj.

Komentirajte prvi

New Report

Close