SARAJEVO – Članovi državnog Fiskalnog vijeća BiH s predstavnicima Međunarodnoga monetarnog fonda nakon sarajevskog i banjalučkog dijela razgovora nastavit će u Bruxellesu razgovore o novom stand-by aranžmanu. Voditelj misije MMF-a u BiH Peter Doyle istaknuo je kako je Republika Srpska ostvarila značajan napredak u restruktuiranju poduzeća te napravila značajan napredak u unaprjeđenju privatizacije, provođenju stečajnih postupaka i drugim makroekonomskim mjerama što je rezultiralo značajanim rastom proizvodnje u tom entitetu. “Na temelju tih dobrih rezultata preporučujem vlastima Federacije BiH iste mjere”, rekao je Doyle dodavši kako odgađanje novog stand-by aranžmana između MMF-a i BiH uzrokuje neispunjavanje postavljenh uvjeta u F BiH.

Spasonosne reforme
Najviše zasluga za ekonomski oporavak RS ima ministrica financija Svetlana Cenić koja ukazuje kako su glavne zadaće entitetskih institucija u predstojećem razdoblju smanjenje javne potrošnje te reforma mirovinskog sustava. Ona i njezin tim stručnjaka napravili su prije dvije godine opsežan program ekonomskog oporavka etiteta. S dobrim vezama u Beogradu gdje je svojevremeno radila Cenić je dobila političku i ekonomsku potporu vrha vlasti u Beogradu za reforme i prestruktuiranje javnih i državnih poduzeća te za planove povećanja proizvodnje. Uz povećanje poticaja za domaću primarnu poljoprivrednu proizvodnju i olakšice za industrijsku proizvodnju, makroekonomske mjere koje je ministrica financija RS počela provoditi prvenstveno se temelje na preuzimanju srbijanskog modela privatizacije, znatno uspješnijim od BiH modela koji je ujedno već pet godina u krizi. U RS-u je doneseno niz promjena privatizacijskih zakona kojima su otpisani dugovi državnim poduzećima koja mogu obnoviti proizvodnju kako bi našli strateške partnere u inozemstvu. Time je nekoliko poduzeća spašeno iz stečaja, a najbolji primjer je prijedorski Celpak koji je nakon stečaja počeo obnavljati proizvodnju. Prehrambene tvornice u Republici Srpskoj nastoje se oživjeti s pomoću domaće proizvodnje, a primjer je Tvornica ulja Bimal iz Brčkog. Tvornica se odlučila na otkup svih proizvoda sjemena uljarica soje, uljane repice i suncokreta u RS. Povećani su poticaju za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i brže se isplaćuju nego F BiH.
Kako je ekonomski oporavak BiH od međunarodnih institucija temeljen na protežiranju F BiH, iznenađujući su ekonomski pokazatelji u deset godina od potpisivanja mirovnog sporazuma. Vanjskotrgovinski deficit BiH u prvih deset mjeseci ove godine porastao je za 26,92 posto, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH. Glavni krivac za toliko povećanje vanjskotrgovinskog deficita je Federacija BiH. Rast uvoza prema istom izvoru u prvih deset mjeseci ove godine iznosio je 13,74 posto pa bi se onda moglo zaključiti kako je vanjskotrgovinski deficit trebao biti manji.

Povećanje izvoza RS-a
Uzrok njegovu povećanju od gotovo 27 posto je smanjenje izvoza iz F BiH. Pozitivnijoj statistici nije moglo doprinijeti ni povećanje izvoza iz RS koje je kontinuirano u posljednje dvije godine. Povećanje izvoza iz RS ostvarili su izvoz ruda (Rudnik željezne rude Ljubija, Tvornica glinice Birač iz Zvornika…), izvoz struje, ali i izvoz strojeva i alata. Primarna poljoprivredna proizvodnja i prerada voća i povrća zabilježila je povećanje izvoza u RS za čak 36,8 posto. Banjalučka je regija u prvih deset mjeseci ove godine ostvarila 17,55 posto ukupnog BiH izvoza te postala vodeća regija u BiH po izvozu. Za razliku od banjalučke regije sarajevski kanton kao najača gospodarska regija F BiH, kako bilježe mediji u glavnom gradu BiH, ostvaruje pozitivnu nulu. U prvih deset mjeseci ove godine u sarajevskom kantonu smanjena je proizvodnja, izvoz je bio 221 milijun, a uvoz 632 milijuna eura. Rast industrijske proizvodnje u RS-u u ovoj je godini 21,1 posto. Značajan rast zabilježen je u rudarstvu, prerađivačkoj industriji, proizvodnji i opskrbi plinom, električnom energijom. Industrijska proizvodnja u F BiH povećava se sporije nego u RS-u i godišnje iznosi tek nekoliko posto.