Mercator u Hrvatskoj otvara lanac diskontnih trgovina “Hura!”

Autor: Josip Jagić , 10. siječanj 2006. u 06:00

Naš je cilj do 2010. godine 12-postotni tržišni udjel u Hrvatskoj, 10 posto u Srbiji i Crnoj Gori i 5 posto u BiH

Prvog siječnja ove godine na mjesto predsjednika Uprave slovenskog Mercatora stupio je mladi slovenski menadžer Žiga Debeljak. Mercator je najveća slovenska kompanija, s najvećim prihodima, više od 17 tisuća zaposlenih i velikim ambicijama za poslovanje u regiji. S gospodinom Debeljakom razgovarali smo u Ljubljani.

U poslovnim planovima Mercatora stoji kako očekujete organski rast prihoda od 5 posto godišnje do 2010. Jesu li ta očekivanja realna?
Naša vizija je da postanemo najveći trgovac živežnim namirnicama na tržištu jugoistočne Europe, a ključni ciljevi u srednjeročnom razdoblju uključuju dalju gradnju vodećeg tržišnog udjela u Sloveniji i dolazak na mjesto vodećeg ili drugog najvećeg trgovca u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Naša strategija internacionalizacije obuhvaća daljnji organski rast s razvojem maloprodajne mreže, kao i eksterne mogućnosti rasta putem strateških povezivanja s lokalnim trgovcima tih tržišta. Planiramo godišnje ulagati od 120 do 150 milijuna eura pretežno u maloprodajnu mrežu, a ta ulaganja bit će ravnomjerno raspoređena na naša četiri ključna tržišta, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i BiH, i tom investicijom namjeravamo doseći 5-postotni organski rast u eurima u sljedećih 5 godina. Ako uspiju strateška povezivanja koja planiramo, taj će rast biti i veći.

U Sloveniju je došao Hofer, a dolazi i Lidl. Što to znači za Mercator?
Na svim najrazvijenijim tržištima, tako i na onima zapadne Europe, diskontni lanci imaju određeni tržišni udjel, i tako će vjerojatno biti i u Sloveniji. Teško je reći koliki će taj udjel biti jer se to jako razlikuje od zemlje do zemlje, ali mi se toga ne bojimo, prije svega jer razvijamo vlastiti lanac diskontnih trgovina pod nazivom “Hura!”. U Sloveniji imamo već 12 takvih trgovina, a nastavljamo ih otvarati i ove godine. Lanac ćemo proširiti i na Hrvatsku, Srbiju i BiH, tako da namjeravamo preuzeti i dio tog tržišta diskontnih trgovina.

Planirate li neke kadrovske promjene?
Ne. Kada sam odlučivao hoću li prihvatiti mjesto predsjednika uprave Mercatora jedan od ključnih faktora bila je i odlična ekipa, koju dobro poznajem jer sam gotovo 5 godina radio u Mercatoru. Glavna snaga Mercatora su odlični suradnici, s puno znanja i stručne kompetencije.

Vaš prethodnik g. Janković u prošlosti je povećavao dividende dioničara Mercatora i pritiskom na dobavljače. Je li moguće s takvom praksom nastaviti i dalje kada je Pivovarna Laško, jedan od najvećih dobavljača Mercatora postala i značajan dioničar?
Stvaranje partnerstva sa svim našim ključnim dobavljačima prioritetna je zadaća Mercatora i u budućnosti. Partnerstvo s dobavljačima, a tu ne mislim samo na slovenske, već na sve dobavljače u regiji, znači stvaranje koristi za naše potrošače putem stvaranja zajedničkih proizvoda. To je ključno, i to planiramo raditi i u budućnosti. Mercator će i ubuduće, kao i dosad, sa svim dobavljačima poslovati na isti način i pod jednakim uvijetima, bez obzira na vlasničku povezanost.

Sadašnji tržišni udjel Mercatora u Sloveniji je 43,5, a u Hrvatskoj 2,3 posto, dok je plan za Hrvatsku u 2008. godini 10 posto?
Tržišni udjel u Sloveniji početkom 2006. je 43,5 posto jer uključuje i nedavno preuzetog Eru, kao i 4 posto u Hrvatskoj zbog istog razloga, 2 posto u Bosni i 1 posto u Srbiji. Naš cilj do 2010. godine je 12-postotni tržišni udjel u Hrvatskoj, 10 posto u Srbiji i Crnoj Gori i 5 posto u BiH. Želim naglasiti da ti ciljevi uključuju rast putem strateških povezivanja u regiji jer to nije moguće ostvariti isključivo putem organskog rasta.

Očekujete li tužbu Spara zbog nelojalne konkurencije, koja je nedavno najavljivana u slovenskom tisku?
Ne, jer Mercator se nikad ne upušta u nelojalnu konkurenciju i poštuje sva načela lojalne konkurencije, i to će raditi i u budućnosti, tako da ne očekujemo nikakve probleme te vrste.

Navodno je Eri pao promet nakon što je kompaniju preuzeo Mercator?
To nije točno. S Erom je naš udjel na hrvatskom tržištu udvostručen i naravno da ćemo u svim Erinim trgovinama uvesti najviše Mercatorove standarde u ponudi za sve naše potrošače.

Prema najavama g. Jankovića, 2006. godina bi trebala biti prva koju će Mercator na hrvatskom tržištu završiti u plusu, dok je gubitak u 2005. godini iznosio oko pola milijarde tolara?
O poslovnim rezultatima ne mogu govoriti jer ih Nadzorni odbor još nije odobrio, i to se kosi s pravilima Ljubljanske burze, ali u svakom slučaju u ovoj godini planiramo poboljšanje poslovnih rezultata na spomenutom tržištu. Važno je da na svim tržištima izvan Slovenije što prije dosegnemo kritičnu masu poslovnih aktivnosti tako da ćemo biti u mogućnosti iskoristiti sinergijske učinke opsega u logistici, nabavi, prodaji i drugim aktivnostima.

U Hrvatskoj imate 18 građevinskih lokacija. Što planirate s njima?
Imamo puno lokacija koje su jednako raspoređene po cijeloj Hrvatskoj i svakako da je naš cilj da smo prisutni u cijeloj zemlji.

Gdje najbolje stojite u Hrvatskoj?
Promet je zadovoljavajući u svim trgovinama, ali smo najjači u Zagrebu i okolici. Mercator je na hrvatsko tržište stupio preuzimanjem Slobode iz Velike Gorice 2000. pa tako tamo imamo i najbolju mrežu, dok se drugdje polako širimo, a zadovoljni smo sa svim trgovinama.U svakom slučaju, već imamo mnogo novih lokacija u “zalihi” i svakako da je naš cilj da smo sigurni u cijeloj zemlji.

Prema ispitivanjima agencije Hendal, koja vrši ispitivanja tržišta u Hrvatskoj, Mercator je po mišljenju potrošača najbolje mjesto za kupnju u Hrvatskoj, a tržišni udjel samog Mercatora bez Ere je 2,3 posto. Kako to objašnjavate?
Potpuno se slažemo s rezultatima istraživanja. U centru našeg poslovanja je potrošač i naš je cilj ponuditi trgovačku uslugu visoke kvalitete i široku ponudu kvalitetnih proizvoda po pristupačnim cijenama. To je jezgra naše tržišne filozofije i time stvaramo i zadovoljstvo potrošača.
Prema našim procjenama, unatoč manjoj kupovnoj moći, Hrvatska je dvostruko veće tržište od Slovenije. Slovensko tržište živežnih namirnica procijenjeno je na 2,5 milijardi eura, a hrvatsko na najmanje 5 milijardi, tako da je jedan posto na hrvatskom tržištu jednak dvopostotnom udjelu na slovenskom.
Zato je to bitno veće tržište i teško je putem organskog rasta u kratkom vremenu ostvariti veće tržišne udjele. Takvom stopom razvoja smo zadovoljni, a u budućem srednjoročnom razdoblju planiramo se osim slovenskog usredotočiti na tržišta Hrvatske, Srbije i Crne Gore i BiH i što više povećati naš udjel putem organskog rasta i strateških povezivanja.

Znači li to da će Hrvatska zadržati prioritet u poslovanju Mercatora izvan Slovenije?
Apsolutno. U razvojnim planovima Mercatora prioritetno mjesto zauzimaju Hrvatska, SiCG i BiH i niti jedno drugo tržište.

Prije ste govorili o strateškim povezivanjima, a u kontekstu Mercatora duže se vremena spominju Agrokor u Hrvatskoj i Delta u Srbiji?
Konkretne dogovore Mercator još nije vodio, ali mislim kako su svi trgovci na tim tržištima, od najmanjih do najvećih, Mercatoru zanimljivi i proučit ćemo mogućnosti za povezivanje sa svima. Naravno, cilj je stvoriti vodeću trgovačku kompaniju za živežne namirnice i slične proizvode na četiri spomenuta tržišta. Otvoreni smo za sve vrste povezivanja i sve moguće partnere.

Koji su najvažniji hrvatski partneri Mercatora?
Radimo s najvećim hrvatskim proizvođačima, te namjeravamo tako nastaviti i u budućnosti jer smo svjesni da potrošačima moramo ponuditi splet najboljih hrvatskih proizvoda, a naravno i slovenskih i ostalih koje potrošači traže. Radimo s apsolutno svim najvećim proizvođačima, tako da ne bih želio govoriti ni o kome poimence.

BIOGRAFIJA

Rođen 1971. godine

Diplomirao je 1995. na ljubljanskom Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo, a magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani 1998.

Za vrijeme studija radio je kao vanjski suradnik za područje uvođenja informatičkih sistema i informatičkog obrazovanja za niz slovenskih tvrtki, a nakon studija pripravnički je staž odradio u ljubljanskom Plutalu

Početkom 1999. prvi put dolazi u Mercator, gdje je obavljao dužnost direktora kontrolinga, računovodstva, porezne politke, interne revizije i drugih područja.

Godine 2003. dolazi u Gorenje gdje je radio kao član uprave zadužen za financije i ekonomiku.

Od 1999. vanjski je suradnik prof. dr. Janeza Prašnikara na poslijediplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.

Koautor je knjige “Ekonomski modeli za poslovno odlučivanje”, a kao autor i koautor objavio je niz stručnih priloga

Član je predsjedništva Savjeta ekonomista Slovenije, Stručnog odbora za porezno-financijska pitanja Privredne komore Slovenije, Stručnog odbora instituta za reviziju, Savjeta Instituta za novac i financije Ekonomskog fakulteta i član NO Zajedničke mirovinske kompanije d.d. i Medvešek-Pušnik

Mercator do Azerbajdžana

U zadnjem godišnjem izvješću Mercatora, onom za 2004. godinu, stoji kako potencijalna nacionalna tržišta Mercatora sežu čak do Azerbajdžana?
Tu strategiju smo redefinirali, nova je Uprava postavila vrlo jasan strateški fokus. Ciljevi su očuvanje vodeće pozicije u Sloveniji, a prioritet je razvoj na tržištima Hrvatske, Srbije i BiH i kao sekundarni prioriteti ostala susjedna tržišta, u što ubrajam Rumunjsku, Bugarsku, Makedoniju i Albaniju. To su tržišta koja nas zanimaju na dugi rok, ali u sljedećih 5 godina naš su fokus Hrvatska, Srbija i BiH. Naravno, proučavat ćemo mogućnosti ulaska na prije spomenuta susjedna tržišta. Ostala tržišta, poput onog ukrajinskog i azerbajdžanskog, u sljedećih 10 godina neće biti dijelom naših strateških planova. Takav strateški fokus važan je i zbog naših ograničenih sredstava za širenje.

Više od 17.000 zaposlenih

U 2004. godini Mercator je bio najuglednija slovenska kompanija u Europskoj uniji. Jeste li zadržali to mjesto u 2005. godini?
Postoji više istraživanja o ugledu poduzeća, i u svim smo takvim istraživanjima među prvima. Najveća smo slovenska kompanija, s najvećim prihodima i među najuspješnijima po rezultatima poslovanja, te imamo više od 17 tisuća zaposlenih.

Ne bavimo se politikom

Zadnji val smjena u slovenskim kompanijama neki su komentirali kao zakasnjelu tuđmanizaciju slovenskih kompanija. Je li stvarno riječ o nečemu takvom ili, jednostvano, o smjeni generacija?
Uprava Mercatora ne bavi se politikom i ne misli se politikom ni baviti. Mi se bavimo Mercatorom i želimo stvarati koristi za naše kupce, naše zaposlenike, naše partnere i naše vlasnike na svim tržištima na kojima smo prisutni.

Komentirajte prvi

New Report

Close