Više plaće lokalnih službenika od njihovih kolega u državnoj upravi potaknule su u ponedjeljak članove Gospodarsko-socijalnog vijeća da skinu oznaku hitnosti s novog zakona o lokalnim službenicima. Kad su vidjeli predložene koeficijente za plaće lokalnih službenika, dogovorili su se da između dva saborska čitanja organiziraju raspravu u kojoj bi se domaća rješenja usporedila s boljom inozemnom praksom. GSV će u tome tražiti suradnju Središnjeg ureda za upravu.

Nedostatak stručnjaka
“Ne mogu lokalni službenici u nekim gradovima, primjerice, u Zagrebu, zarađivati više od državnih službenika”, istaknuo je Vilim Ribić, predstavnik sindikata u GSV-u. Prema njegovim riječima, u državnoj službi sve češće nedostaju stručnjaci jer osim u privatni biznis bježe u lokalnu samoupravu. “Državna uprava jedva da može dobiti pravnika jer nitko ne želi raditi za ponuđene plaće. Paradoks je da bolje plaće od državne uprave daju čak i jedinice koje od države primaju potporu zbog nedovoljnih prihoda”, istaknuo je Ribić, tražeći da se primijeni model neke od razvijenih zapadnih zemalja. Prema predloženom zakonu o lokalnim službenicima, zaposleni u općinama, gradovima i županijama bili bi razvrstani u sedam platnih razreda, s koeficijentima od 1 do 5,5. Osnovicu bi određivali načelnici, gradonačelnici i župani ako nije utvrđena kolektivnim ugovorom. I dosad su plaće u lokalnim jedinicama, i to od čistačica do općinskih načelnika, često bole oči drugim korisnicima proračuna, pa čak i zaposlenima u privatnom sektoru.

Veća naknada nezaposlenima
“U Zagrebu se plaće službenika u muzejima razlikuju i do 50 posto: službenici u gradskom muzeju imaju veću plaću od kolega iste stručne spreme u muzeju u državnom vlasništvu”, rekao je Ribić. Na problem bijega stručnjaka iz javne uprave prije su na sjednicama GSV-a upozoravali i poslodavci. Njihov predstavnik Ivica Mudrinić nekoliko se puta zalagao za model dodatnog nagrađivanja najboljih u javnoj upravi, obrazlažući da bi građani i poslovna zajednica ubrzo od tog ulaganja mogli imati daleko veću dobit. GSV je podržao prijedloge zakona o financijskom inspektoratu te zakon o porezu na dohodak koji diže neoporezivi dio plaće na 1800 kuna. Uz protivljenje sindikata prihvaćen je prijedlog zakona o pravima za vrijeme nezaposlenosti.

GSV odgodio Zakon o trgovini

ZAGREB Zakon o trgovini iznenada je u ponedjeljak skinut s dnevnog reda sjednice GSV-a. Potpredsjednik Vlade D. Polančec na početku sjednice bez detaljnih je obrazloženja obavijestio članove GSV-a da Vlada predlaže da se zakon prebaci na neku od sljedećih sjednica. Polančec je rekao da će se o zakonu provesti dodatne konzultacije. Odluka o odgodi rasprave iznenadila je i Emu Culi, ravnateljicu Uprave za trgovinu u Polančecovu ministarstvu. Ona je jedan od pisaca zakona, na GSV-u ga je trebala braniti, ali ju je ministar, čini se, zaboravio obavijestiti o promjeni plana.

‘Tko nema za minimalac, neka se gasi’

I zakon o minimalnoj plaći dobio je zeleno svjetlo GSV-a. Vilim Ribić smatra pozitivnim Vladine najave o pomoći tekstilnoj ili drvnoj industriji. “Ako za tri ili četiri godine ne budu kadri isplaćivati ni minimalnu plaću, onda trebaju staviti ključ u bravu”, ocijenio je Ribić.