Zdravstvo, školstvo i javna uprava s proračuna će maknuti sve ono što nije osnovna djelatnost, a to znači, kuhanje, pranje, čišćenje – te bi usluge ubuduće trebali obavljati privatnici.  Hrvatska je očito došla do trenutka kada klasični rezovi više ne pomažu. Primjerice, imate plaću od 1.000 kuna, a vi trošite svaki mjesec 2.500 kuna – to je odnos proračuna i duga. Kamata vam raste, dug vam je sve veći, a vi i dalje trošite. To treba nekako zaustaviti. Mogli ste recimo, umjesto kave u kafiću, kavu piti doma, onda je to nekakva kozmetička ušteda, ali ste došli do trenutka kad se morate kave odreći. To je reforma, ono o čemu svi u Hrvatskoj pričaju, a nitko još nije vidio. Hrvatska je trošila ono što nema. Do novca se 'dolazilo' zaduženjem, a sada će, kaže ministar financija, rasti i kamate. 'Stvorili smo 200 milijardi javnog duga i ne možemo ga više kontrolirati', kazao je Slavko Linić za Novu TV.

Hrvatska mora ozbiljno 'zaigrati na kartu' reformi. Pod povećalom ministra financija zato će se naći školstvo, zdravstvo i javna uprava i izbacit će se sve što nije osnovna djelatnost.

Usluge čišćenja, kuhanja u bolnicama i školama ili, primjerice, pranja rublja i glačanje ići će u ruke privatnika. 'Sve su to privatne djelatnosti, a mi ih držimo u javnom sektoru kao javne plaće što opterećuje proračun. Sada će to biti racionalnije i efikasnije. No, budimo realni, tako ćemo posložiti i bolnice sa svojim odjelima'.

Ne 'počisti li vlada' sav nered, ministru financija deficit će zadati ozbiljnu glavobolju.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić, najavio je gotovo sigurnu intervenciju Europske komisije. Gotovo nezaobilazno u narednih par mjeseci ulazimo u proceduru prekomjernog deficita Europske Komisije i Europske unije što će formalno pred Vladu postaviti dodatne zahtjeve u provedbi strukturnih reformi', kazao je Grčić.

Procedura prekomjernog deficita znači da sve vezano za gospodarsku ili financijsku politiku dogovaramo s Europskom komisijom. Trenutno je u toj proceduri 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti sedamnaesta.

Kada se u tu proceduru uđe, Komisija može izdati preporuke za reforme koje treba provesti. Članice eurozone koje se toga ne pridržavaju mogu biti kažnjene. Kazne su od 0,2 do 0,5 posto BDP-a, a nove članice, kao Hrvatska, mogu biti uskraćene i za novac iz europskih fondova.