U prvih osam mjeseci Hrvatska banka za obnovu i razvitak u gospodarstvo je plasirala više od šest milijardi kuna, a do kraja godine plan bi mogao biti i značajno premašen, a brojka približiti i devet milijardi kuna. Tijekom 20 godina koliko posluje, HBOR je kreditirao više od 47.000 projekata ukupne vrijednosti 108 milijardi kuna. Danas gotovo i nema poslovne banke koja s njim ne surađuje; od 32 banke koliko ih se u Hrvatskoj bore za komad tržišnog kolača, uspostavljena je suradnja s njih 25. Osnovan s primarnim ciljem obnove ratom razorenih područja, kako mu ime Hrvatska banka za obnovu i razvitak sugerira, HBOR je od 1999. preuzeo ulogu izvozne banke i agencije za osiguranje izvoza uz jačanje razvojne uloge.

Uvođenje Programa
Tada se i uvode programi namijenjeni malom i srednjem poduzetništvu, zaštiti okoliša te se jača međunarodna suradnja uz traženje financiranja u inozemstvu. Do pojave krize 2008., banka je prvenstveno bila usmjerena na kreditiranje investicija. No, tijekom krize eskalirao je problem nelikvidnosti pa je interes tvrtki za investicijskim kreditima zamijenio interes za zajmovima za obrtna sredstva odnosno zajmove za premošćivanje nelikvidnosti.  “U 2009. i 2010. godini omjer odobrenih kredita  bio je gotovo 80 posto u korist obrtnih sredstava. Tek prošle godine udvostručio se broj odobrenih kredita za investicije. Posljednji podaci za osam mjeseci ove godine pokazuju da je za investicije odobreno 53 posto, a za financiranje obrtnih sredstava 47 posto”, rekao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.

U brojkama to znači 6,05 milijardi kuna kredita što je za 27 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći dio tog novca otišao je u turizam, prehrambenu, metaloprerađivačku i kemijsku industriju. Kad su u pitanju poslovne banke, od izbijanja krize do danas, brojke o kreditiranju gospodarstva su u silaznom trendu. Poduzetnici se žale da ne mogu do kredita, ili ako mogu, da su kamatne stope previsoke, dok banke uzvraćaju da su kreditno sposobne tvrtke rijetkost, a sve ostale nose preveliki rizik. Za oporavak gospodarstva stoga su, u suradnji HBOR-a, HNB-a i poslovnih banaka, uvedeni programi kreditiranja s podjelom rizika uz jeftinije kamatne stope.  Po tzv. modelima A i A+ plasirano je više od 1000 kredita ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde kuna; od toga je kroz model A plasirano 594 kredita vrijednih 1,01 milijardu kuna, a po modelu A+  još 424 kredita čija je vrijednost dosegnula 940 milijuna kuna. Odlukom Vlade u svibnju je korisnicima A i A+ kredita koji se za to odluče do kraja godine  produljen rok otplate s tri na pet godina s mogućnošću odobrenja počeka. Ipak, značajniji oporavak gospodarstva je izostao pa su u posljednje vrijeme sve češće mogu čuti kritike o nedovoljnom kreditranju malog i srednjeg poduzetništva kao ključne poluge oporavka. 

Mali poduzetnici
Dok krediti poslovnih banaka tvrtkama stagniraju ili su u blagom padu, HBOR je značajnim dijelom izložen prema tog segmentu gospodarstva. Od gotovo 70 milijardi kuna vrijednog portfelja na kraju kolovoza, razvojna banka malim i srednjim poduzetnicima plasirala je 31,4 milijardu, odnosno 45 posto. Tijekom ove godine HBOR je plasirao 2,7 milijardi kuna što je osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine kad je odobreno 2,5 milijarde kuna, a uzlazni trend ilustrira i činjenica da je godišnji rast u 2011. u odnosu na godinu ranije iznosio 15 posto.

Izravni krediti
Kovačev kaže da je zbog niza mjera po u cilju olakšavanja pristupa kreditiranju malim i srednjim poduzetnicima, vidljiv i 37-postotni porast odobrenih izravnih kredita, što isključuje modele A, A+ i Program razvoj gospodarstva. Jedan od posljednjih programa razvojne banke u suradnji s poslovnim bankama je ‘Program razvoja gospodarstva’. Namijenjen je tvrtkama i obrtnicima koji najmanje 10 posto prihoda ostvaruju od turizma ili u izvozu, te posluju s dobiti. Kredit se može iskoristiti za podmirenje obveza prema dobavljačima, bankama, državi za poreze i drugim vjerovnicima. Iznos kredita ograničen je na 70 milijuna kuna na rok od tri godine s uključenim počekom. Budući da polovicu zajma odobrava HBOR uz 1,8 posto kamate, a drugu polovicu banka na aukciji, konačna cijena kredita ovisi o najnižoj ponuđenoj kamati na aukciji. Na posljednjem nadmetanju krajem srpnja, banke su ponudile maržu nešto manju od tri posto što znači da je najviša kamata za krajnjeg korisnika dosegnula 4,1 posto.

Kako bi jače potaknuo ciklus novih investicija, HBOR je tijekom ove godine privremeno snizio kamatne stope za jedan postotni bod. Niža cijena kredita namijenjena je poticanju ulaganja u poljoprivredu i ribarstvo, nove turističke kapacitete, ulaganja u industriju , energetiku zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije. Niža cijena HBOR-ovih kredita posljedica je činjenice da se razvojna banka od pojave krize najviše financira u inozemstvu kod Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), Europske investicijske banke (EIB), njemačkog KfW-a i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), a značajan izvor financiranja je i temeljni kapital kojeg ulaže država.

Planovi za budućnost
Premda banka sredstva može prikupiti i emisijom vrijednosnih papira, u HBOR-u preferiraju inozemne razvojne banke jer se omogućuju rokove dospijeća do 15 godina, osim kod IBRD-a gdje je dospijeće i do 30 godina. Kamate se razlikuju ovisno o kreditorima i trenutku povlačenja sredstava, a trenutno se kreću od 1,5 do 3% godišnje. Od 2006., kaže Kovačev, HBOR aktivno sudjeluje u korištenju sredstava Eu fondova kroz programe financiranja projekata kandidata za bespovratna sredstva, a to je jedan od planova poslovanja i u budućnosti.

Čelnik HBOR-a predsjednik EU udruge javnih banaka
Čelnik HBOR-a Anton Kovačev ujedno je i predsjednik EAPB-a, Europske udruge javnih banaka koja pokriva više od 100 institucija. Budući da se većina propisa EU donosi na temelju iskustva i interesa velikih država, činjenica da je na njezinom čelu predsjednik HBOR-a koji dolazi iz male zemlje, značajna je za Hrvatsku. „Na mjestu predsjednika EAPB-a imam mogućnost ne samo zastupati interese europskih javnih banaka, nego i Hrvatske. Preko udruge nastojimo utjecati na izmjene postojećih propisa kako bi se vodilo računa i o interesima i posebnostima svih manjih država“, kaže Kovačev. Ukupna aktiva članica EAPB-a iznosi 3500 milijardi eura što je 15 posto europskog bankarstva.

Tekst je objavljen u prilogu Poslovnog dnevnika 'Investicije po mjeri'.