Predstavnici Svjetske banke ovih dana intenzivno razgovaraju s hrvatskim dužnosnicima o budućem položaju Luke Ploče. Nakon što su prekjučer održali sastanak u Zagrebu, danas bi se u Pločama trebali sastati s čelnicima tamošnje luke. Zbog službenih obveza sa sastanka će izostati prvi čovjek Luke Ploče Ivan Pavlović, koji je za Poslovni dnevnik izrazio nadu da će predstavnici Svjetske banke imati više razumijevanja za Luku Ploče nego što su ga dosad pokazivali budući da su se, kaže Pavlović, u prijašnjim razgovorima više vodili političkim, a manje ekonomskim razlozima.

Najveća tvrtka
“Znam da ponekad zvučim previše kritično prema Svjetskoj banci, ali iskreno se nadam da i oni mogu promijeniti stavove. Poznato mi je da u razgovorima rijetko kada nailaze na otpor pa ih možda čudi naš stav o budućem statusu pločanske luke. Problem je što se na sastancima s njihovim konzultantima, koji su inače vrhunski stručnjaci i koji znaju kako funkcioniraju luke, vrlo brzo dogovorimo. Ali kada se politika umiješa, sve se vraća na početak. Mislimo da Luka Ploče, koja je najveće poduzeće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i u kojoj radi 865 osoba, treba ostati u rukama zaposlenih, a ne da Lukom upravljaju poduzeća koja se njome koriste, kao što nam se predlaže”, kaže Pavlović. Pitanje budućeg statusa pločanske luke prije nekoliko dana aktualizirali su predsjedajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić i premijer Ivo Sanader. Terzić je, naime, prozvao Sanadera nakon početka pripremnih radova za gradnju mosta kopno – Pelješac rekavši da hrvatski premijer gradnjom mosta za Pelješac zapravo pokušava spriječiti postizanje dogovora između dvije države o statusu Luke Ploče. Za Terzića je sporan i Sanaderov zahtjev za preispitivanje granice između dviju država kod Neuma u zaljevu Klek prije potvrđivanja sporazuma u državnim parlamentima kojim, tvrdi on, Sanader također želi odgoditi postizanje sporazuma o korištenju Luke Ploče. Za Terzića je Luka Ploče, odnosno pravo BiH i poduzeća iz te države (Aluminij Mostar, Koksara Lukavac…) na povlastice kod njena korištenja dio paketa u koji ulazi i međudržavni sporazum o granici između dviju država. U povodu toga je predsjedajući Vijeća ministara BiH posljednjih dana podsjetio javnost kako je on još 2003. godine s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivicom Račanom postigao sporazum o korištenju Luke Ploče i slobodnom prolasku kroz Neum, ali je taj njihov sporazum odbacilo Predsjedništvo BiH. Nazvavši odbijanje Predsjedništva BiH katastrofalnim, Terzić je dodao kako je s Račanom bio postigao sporazum koji bi omogućavao da BiH upravlja Lukom Ploče.

Tanzit kroz Neum
Nervoza bosanskohercegovačkih političara je razumljiva budući da smatraju da će gradnjom Pelješkog mosta prestati potreba Hrvatske za slobodnim prolaskom preko neumskog područja čime bi izgubili prilično jak adut budući da se rješavanje statusa Luke Ploče u pravilu povezivalo sa slobodnim tranzitom kroz Neum. Upravo su takav sporazum, doduše pod pritiskom međunarodne zajednice, potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović i na koji se sada jednim dijelom poziva Terzić.
S druge strane, Sanaderovoj vladi taj je sporazum iz 1998. potpuno neprihvatljiv jer je potpisan u vrijeme kad su Hrvatska i Federacija BiH imali posebne odnose te da nikad nije zaživio. Sanader je također ustvrdio da Hrvatska gradnjom mosta želi povezati svoj teritorij, ali i omogućiti da brodovi nesmetano ulaze u teritorijalne vode BiH. Prema Sanaderovu mišljenju, taj sporazum nije bio pravedan zbog čega treba dogovoriti novi koji će uzeti u obzir da se čak 80 posto prometa koji ostvaruje Luka Ploče odnosi na poslovanje poduzeća iz BiH, ali i činjenicu da su Ploče hrvatska luka i da će to ostati. Odmah mu je odgovorio Terzić da BiH neće pristati na sporazum koji bi bitno odstupao od dogovora koji je imao s Račanom. sporna uprava U početku su zahtjevi iz Sarajeva bili maksimalni, čak se tražila prevlast u upravljanju lukom, svojevrsna eksteritorijalnost za BiH, a takvi zahtjevi pravdali su se tvrdnjama kako je infrastruktura Luke građena novcima poduzeća iz BiH. Kada su oni kao neopravdani odbačeni iz Zagreba, ostalo je sporno definiranje Upravnog odbora Luke. Sarajevo je inzistiralo da predsjedajući u Upravnom odboru s odlučujućim glasom bude inozemni neutralni predstavnik.
Zagreb je takav zahtjev odbacio kao neprihvatljiv uz tvrdnju da u Hrvatskoj nema međunarodnih predstavnika kao u BiH. Nakon toga pregovori nisu napredovali jer Sarajevo nije odgovaralo na ponude iz Zagreba o komercijalnim uvjetima korištenja Luke Ploče uz određene povlastice. Spominjala se i mogućnost da se BiH okrene luci u Baru i time Luku Ploče praktički dovede do gašenja.