Voditeljica hrvatskoga pregovaračkog tima za poljoprivredu Ružica Gelo jučer je članove Hrvatskoga agronomskog društva izvijestila o događanjima u tom sektoru koji predstoje otvaranju pregovora za poglavlje poljoprivreda i ruralni razvitak. Hrvatski pregovarački tim, kazala je Gelo, obavio je prvu fazu usporedbe domaćeg zakonodavstva s europskim, a do 30. siječnja, kada započinje bilatertalna faza screeninga, morat će pripremiti odgovore na stotinu stranica pitanja o poljoprivrednoj regulativi, do najsitnijih pojedinosti.
To je prilično ozbiljan posao jer ako odgovori ne budu dobro pripremljeni, i ako se stupanj usklađenosti domaćeg zakonodavstva s europskim ne prezentira na odgovarajući način, može se dogoditi da se pregovori o poljoprivredi i ruralnom razvitku ne otvore u planiranom roku, pojasnila je Ružica Gelo. Najveći dio pregovora u poljoprivrednom sektoru odnosit će se pak na tehničke stvari pri čemu će za Hrvatsku najbitnije biti osposobljavanje vlastitih institucija, među kojima će Agencija za plaćanje imati najveće značenje, kazala je Gelo te istaknula da će hrvatska agencija, kao uostalom i one u drugim državama prilikom ulaska u EU zapošljavati do 500 ljudi. Uz nju se veže i sustav kontrole s obzirom na to da se u EU udomaćilo “načelo četiri oka”.
Osjetljiva su pitanja, kako je već poznato, proizvodnih kvota, referentnih razdoblja, poljoprivrednog zemljišta, ali i plafon-potpora koje Hrvatska može imati kad postane članica EU-a. Naime, nove članice koje su se Uniji priključile u posljednjem krug proširenja ostvaruju pravo na tek 55 posto iznosa koje dobivaju stare zemlje članice. Pritom im se u prvoj godini priključenja odobrava tek 25 posto iznosa potpora iz zajedničkog proračuna za poljoprivredu koji je narastao na 50 milijardi eura. Iz nacionalnih proračuna poljoprivredni proizvođači mogu dobiti još 30 posto potpora čime one dolaze na razinu od 55 posto iznosa koje dobivaju stare članice, a očekuje se da će se u pravima sa starim članicama izjednačiti tek 2013. godine.
Takav režim potpora nisu mogle izbjeći ni Rumunjska ni Bugarska, objasnila je Gelo. To će za Hrvatsku biti osjetljivo pitanje i zbog toga što je za pojedine kulture, primjerice uljarice, razina potpore slična onoj koja se odobrava u EU, pa bi smanjenje prema modelu koje se primjenjuje za potpore novim članicama predstavljalo problem proizvođačima. Treba naglasiti, kazala je, da su potpore koje se dodjeljuju u Hrvatskoj na znatno većoj razini nego u 10 zemalja koje su prošle godine ušle u EU.