Gradi se sve manje novih stanova, a zbog krize u 2010. slijedi oštar pad ulaganja

Autor: Ivan Pandžić , 04. listopad 2009. u 22:00

Investitori završavaju poslove koje su započeli u 2008. godini. Taj se portfelj sada troši, a većina u nove investicije ne kreće

U Hrvatskoj je lani dovršeno 25.368 novih stanova, odnosno 240 manje nego u 2007., a u Zagrebu je lani dovršeno 8744 nova stana, što je tek 155 stanova manje nego godinu prije.

Najnoviji su to podaci državne i zagrebačke statistike. Iako se pad od 0,9 i 1,7 posto čini zanemariv, ostali podaci, kao i informacije građevinskih tvrtki, ukazuju da je situacija loša te da se ove i 2010. mogu očekivati znatni padovi u građenju novih stanova. Već iz zagrebačkih podataka u prošloj godini vidljivo je da je pad završenih novih stambenih zgrada 6,3 posto, a sam broj izgrađenih stanova bilježi manji pad zbog toga što je građeno više stanova manje kvadrature koje je lakše prodati na tržištu. I broj novih nestambenih zgrada bilježi pad od četiri posto. Na državnoj razini pad u površini je manje izražen u stambenom sektoru, ali je zato broj nestambenih objekata pao za gotovo 15 posto.U ovoj je godini velik pad stanova pred dovršetkom i u Hrvatskoj i Zagrebu. Kako te podatke statistika prikuplja samo za tvrtke sa 20 i više zaposlenih, nisu usporedivi s podacima o svim dovršenim stanovima na kraju godine, no ocrtavaju trend. U prvoj polovini 2008. u Zagrebu je bilo dovršeno 1817 stanova, a ove godine 2357. Međutim, u 2008. je bilo pred završetkom 7207 stanova, a ove godine 4769. Prema tim ulaznim podacima, u Zagrebu će na kraju godine biti gotovo 1900 novih stanova manje nego lani. Isti trend, kroz iste parametre, ocrtava se i na državnoj razini.

Investitori ove godine završavaju ono što je započeto lani. Sada se taj portfelj troši, a većina u nove investicije ne kreće zbog pada prodaje i skupoće kapitala. Potvrđuje to i suvlasnik i direktor Megrada. Oni su zaustavili tri velika projekta. Operativu su usmjerili prema natječajima javnih naručitelja i drugih investitora. “Sve kolege iz branše se ponašaju slično. Kamate na nove kredite su deset do 11 posto, dok su stari krediti vezani uz Euribor oko 4,5 posto. Banke nam zato više ne nude kredite vezane uz Euribor jer moraju održati svoj, prilično nerealni, rast. Podigli su i ulazne naknade. U takvoj situaciji svi čekaju, a kako je potrebno i godina ili više da se projekt završi, pravi pad novih izgrađenih stanova bit će 2010. godine”, kaže Zvonko Mesić.

Jadikovka ‘developera’

Najodgovornije su banke
Sudionici na tržištu nekretnina drže banke najodgovornijim kreatorima tržišta. Prije su financirale sve projekte, kažu, a sada ne financiraju ništa ili su uvjeti neprihvatljivi. U tome čak vide namjeru da se prodaju loše izgrađeni stanovi koji su prije financirani jer blokiranjem financiranja se zaustavlja konkurencija. “Developeri” traže selektivni, a ne crno-bijeli pristup financiranju, zbog čega se i HUP-ova Udruga developera sukobila s bankama.

Komentirajte prvi

New Report

Close