Riječki će proračun u idućoj, kriznoj godini biti niži nego ovogodišnju, a kako će izgledati, te kako gradovi mogu utjecati na privatizaciju brodogradnje, bio je povod za razgovor s riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom.

Kako će izgledati proračun Grada Rijeke za 2009. godinu, o čijem prijedlogu ovog tjedna raspravlja poglavarstvo?
Proračun će od prošlog biti manji za oko 150 milijuna kuna. No smanjenje je u neku ruku prividno budući da smo prošle godine ostvarili izvanredne prihode poput 60 milijuna od izdanja obveznica, pa 70 milijuna prihoda, ali i rashoda za kupnju stanova na Rujevici od naše Agencije, uz oko 30-ak milijuna kuna izvanrednih prihoda od nagodbi s Lukom Rijeka o dugu za komunalne naknade, te s državom za dug od prodaje stanova za konvertibilne devize. Ti novci se ove godine, jednostavno, ne mogu planirati, jer su predstavljali izvanredni prihod. Okvirno, proračun za 2009. iznosit će oko 940 milijuna kuna. Ostatak proračuna je procijenjen temeljem smjernica Vlade. Objektivno, ako se prihodi budu ostvarivali sukladno njima, proračun će biti zadovoljavajući za pokrivanje nekih uobičajenih troškova.

U 2009. bi trebala biti izdvojena viša suma za socijalu?
Za različite programe u širem segmentu socijale izdvojit će se oko 40 milijuna kuna. Socijalu procjenjujem kao djelatnost koja će, nažalost, iduće godine biti izuzetno dominantna. Sve ovo što se naslućuje u konačnici će rezultirati složenom situacijom, pa procjenjujem da će porasti stopa nezaposlenosti, ostvarivat će se vjerojatno i manji porezni prihodi, te manji prihodi od zakupa poslovnih prostora. Prodaja nekretnina će vjerojatno biti manja, što se vidi i zadnjih mjeseci, a onda nema ni prihoda od poreza na promet nekretninama i vjerojatno će teško biti prodati gradsko zemljište investitorima.

Fiskalnom politikom gradovi su ostali bez direktnih prihoda od poreza na dobit, koji su preusmjereni u blagajnu Ministarstva financija, a budući da ste čelnik Udruge gradova, ima li manevarskog prostora za revidiranje te prakse?
Tražili smo sastanak s Vladom, jer je ovakvom fiskalnom politikom narušen sustav funkcioniranja lokalne samouprave. Izmjenom poreznih zakona na dobit i na dohodak lokalna samouprava Hrvatske prošle je godine izgubila oko pola milijarde kuna. U šest mjeseci ove godine ta brojka se udvostručila. Od izmjene zakona, lokalna samouprava izgubila je gotovo milijardu kuna.

Od svih brodogradilišta, najkritičnije je stanje u riječkom 3. maju, koje je i dalje bez posla.
S razine lokalne samouprave može se učiniti vrlo malo za brodogradilište, jer nemamo ovlaštenja, a ni udjela u vlasništvu. Nemamo ni mogućnosti da kroz proračun osiguramo posao. U sadašnjoj situaciji ne razmišljamo o inzistiranju na naplati komunalne naknade niti ćemo primjenjivati radikalne poteze za tu naplatu. Za brodogradnju je odgovoran vlasnik – država, a Vlada je očito nepripremljeno ušla u pregovore s EU iako smo upozoravali da će brodogradnja biti kamen spoticanja.

Gradovi u kojima se nalaze brodogradilišta predvidjeli su u strateškim urbanističkim dokumentima i ubuduće na tim lokacijama razvoj brodograđevne djelatnosti.
Upravo tako. Nesumnjivo je da brodogradnja mora biti jedna od strateških gospodarskih industrija.

No, EK inzistira na dozvoljavanju mogućnosti prenamjene djelatnosti u tim brodogradilištima?
Ako govorimo o urbanističkom konceptu, nema nikoga na ovom svijetu tko može upravljati prostorom, izuzevši lokalne samouprave jer je to definirano svim hrvatskim zakonima, pa i Ustavom. Apsolutno je neprihvatljivo da se na tome inzistira. Koncept privatizacije na kojem se inzistira je neprihvatljiv, a zbog krize nema goreg trenutka od ovoga za privatizaciju. Ako bi do prodaje i došlo, dobilo bi se mnogo manje nego u nekim normalnim okolnostima. Ne mislim da privatizacija mora biti apsolutno loša, ali se mora znati što se hoće, kada se provodi i pod kojim uvjetima. Privatizacija ne smije biti bezuvjetna, kako inzistiraju neki od čelnika EU.
Vlada mora pokazati da zastupa nacionalne interese. Ima argumente na svojoj strani, poput modela po kojem je EU novce dala u osnaživanje banaka i automobilsku industriju neovisno o vlasništvu. Ne treba bespogovorno prihvaćati zahtjeve EU.

ukratko

Hoće li Rijeka zbog krize stopirati neke kapitalne projekte ili odustati od njih?
Nastojat ćemo sve pokrenute ili najavljene projekte realizirati, a za većinu je i zatvorena financijska konstrukcija, od izgradnje atletske dvorane i planetarija do dovršetka Centra Zamet i gradske prometnice.