Država izdavanjem obveznica kupcima “darovala” 200 milijuna kuna

Autor: Poslovni.hr , 16. prosinac 2005. u 06:00

Nove su obveznice banke već jučer prodavale po šest-sedam posto iznad cijene izdanja, što sugerira da je primarnim kupcima država dala prevelike prinose

Ministarstvo financija jučer je na domaćem tržištu izdalo desetogodišnje obveznice u iznosu od 3,5 milijardi kuna. Kamatna stopa obveznica je 5,25 posto, a to je ujedno i prinos za kupce u primarnoj distribuciji (cijena izdanja bila je 100 posto). I najnovije izdanje pratila je velika potražnja prilikom predbilježbi zainteresiranih investitora kod banaka agenata i aranžera tog izdanja.
Tu ocjenu ne mijenja ni činjenica da mnogi već prilikom upisa računaju da će im u konačnoj alokaciji pripasti manje pa se predbilježavaju za veće količine. Konačno, u prilog atraktivnosti nove kunske obveznice mnogo rječitije govore prve zabilježene cijene u sekundarnom trgovanju. Naime, već jučer su se u bankama one prodavale po 107 posto, a kupovale po 106 posto. Dakle, šest, odnosno sedam posto iznad cijene izdanja.

Optimalan prinos
Više nego o samoj atraktivnosti obveznice taj podatak zapravo govori o tome da je država mogla i trebala proći jeftinije, odnosno da je investitorima ponudila previsoku kamatu (prinos). S obzirom na jučerašnje cijene i na veličinu izdanja novih obveznica ispada, naime, da je država platila više od 200 milijuna kuna previše, odnosno da bi i prinos ispod pet posto zadovoljio investitore. Dakako, zbog daljnjeg razvoja kunske krivulje prinosa i kontinuiteta velikih izdanja u sklopu jačega oslanjanja države na zaduživanje na domaćem tržištu zasigurno se u utvrđivanju cijene ne treba ići posve minimalistički, ali nije poanta ni omogućiti bankama i drugim kupcima u primarnoj alokaciji da u jedan dan na ulog od 100 milijuna zarade šest ili sedam milijuna. Doda li se svemu da je i ovaj put bilo mnogo primjedbi kod dijela investitora zbog načina na koji su banke aranžeri alocirale obveznice (tko je koliko od upisanoga dobio), evidentno je da je posljednje izdanje samo dodatna potvrda da sustav izdavanja obveznica treba mijenjati. Iako je ovaj put u aranžiranju sudjelovalo čak sedam banaka (pet u ulozi vodećih agenata, aranžera i pokrovitelja izdanja, a dvije kao suvodeći aranžeri), očito je da i tako proširen krug zna djelovati i saveznički kad je to potrebno. Upravo zato već otprije se dio financijaša zalaže za uspostavljanje tržišta primarnih dilera koje bi osim banaka činili i predstavnici mirovinskih i investicijskih fondova, pa i osiguranja.

Cijena razvoja
Uz to, mnogi promatrači reći će kako bi efikasnije i transparentnije izdavanje obveznica omogućio i drukčiji sustav alokacije, pri čemu se većinom preferira aukcijski pristup. Izdanje obveznica aranžirali su Erste & Steiermärkische Bank, HVB Splitska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka u svojstvu zajedničkih vodećih agenata, aranžera i pokrovitelja izdanja, dok su u sindikatu banaka na primarnom tržištu uključene i Hrvatska poštanska banka i HYPO Alpe-Adria-Bank kao suvodeći aranžeri.
Inače, banke aranžeri drugo ovogodišnje izdanje obveznica u domaćoj valuti ocjenjuju važnim za daljnji razvoj hrvatskog tržišta kapitala i razvoj kunske krivulje prinosa. Država će pak novac od obveznica iskoristiti za otplatu glavnica kredita koji na naplatu dolaze ove godine, kao i za financiranje dijela proračunskog manjka.
Obveznice će biti uvrštene u prve kotacije Zagrebačke i Varaždinske burze.

Komentari (1)
Pogledajte sve

vjerojatno je riječ o prelijavanju zarade između instutucionalnih investitora
banka kupi i proda po višoj cjeni svojem mirovinskom fondu

New Report

Close