Godinu dana nakon članstva u Europskoj uniji Rumunjska i Bugarska još ne mogu jamčiti svojim građanima funkcioniranje pravne države. To je rezultat privremenoga Komisijina izvješća o Bugarskoj i Rumunjskoj. Europska komisija je izrazila kritike na račun provedbe reformi u Bugarskoj i Rumunjskoj, posebice u području pravosuđa i borbe protiv korupcije na najvišoj razini. “Naša procjena je da smo primijetili napredak na području reforme pravosuđa, i to se nastavlja, ali naša glavna zabrinutost je nedostatak napretka u borbi protiv korupcije na visokoj razini te organiziranog kriminala”, izjavio je Mark Gray, glasnogovornik Europske komisije dodajući kako, na primjer u Rumunjskoj, postoji deset slučajeva čiji postupak traje već duže od pola godine i gdje su zabilježene pogreške u procedurama postupka. U oba primjera pokazalo se koliko je Europska unija zapravo nemoćna u slučajevima kada se zemljama obeća i zajamči datum ulaska u EU. U Bruxellesu se već govori da je učinjena velika pogreška kada je 2004. u članstvo primljen Cipar, a da se prije članstva nije riješio sukob između sjevernog dijela kojeg je okupirala Turska i grčkog južnog dijela otoka. Slične izjave mogu se primijetiti sada i kada je riječ o Bugarskoj i Rumunjskoj, koje su postale članice unatoč znatnih nedostataka na području pravosuđa i sudstva. Unatoč lošoj bilanci za Bugarsku i Rumunjsku, Komisija do ljeta ove godine odustaje od poduzimanja kaznenih mjera ili sankcija. Teoretski bi Komisija mogla uskratiti priznanje presudama koje su donesene u Bugarskoj i Rumunjskoj. “Imali smo loše prvo poluvrijeme”, rekao je glasnogovornik EK. “Očekujemo bolje drugo poluvrijeme i nadamo se da neće doći do produžetaka i jedanaesteraca.” U pojednim zemljama članicama, u Njemačkoj primjerice, kritizira se suzdržanost EK i poziva da se koriste zaštitne klauzule. Glasnogovornik EK je isključio povezanost ili donošenje zaključaka iz dosadašnjeg postupka prema Bugarskoj i Rumunjskoj u odnosu na buduća proširenja, primjerice u slučaju Hrvatske. U Komisiji ističu da se sva otvorena pitanja trebaju riješiti u pristupnim pregovorima, kaže Johannes Laitenberger i nastavlja: “Zbog toga je riječ o čistoj špekulaciji da se na temelju današnje specifične situacije u privremenom izvješću o Bugarskoj i Rumunjskoj povlače zaključci u pogledu procesa proširenja koji traje ili će se dogoditi u budućnosti. Ove dvije situacije moraju se promatrati odvojeno”, tvrdi glasnogovornik EK Laitenberger. Međutim, u studenom prošle godine Komisija je u izvješćima o napretku zemalja regije naglasila da će se zbog korupcije i organiziranog kriminala idući krug proširenja dogoditi tek u “srednjoročnoj ili dugoročnoj” budućnosti.
(DW)