Banke uvode nova pravila za podizanje keša i korištenje bankomata

Autor: Poslovni.hr , 26. listopad 2021. u 09:34
FOTO: Pixabay

Uskoro nas u Hrvatskoj čeka smanjenje bankomata za čak 50 posto. Drastično rezanje bankomatske mreže najavili su nedavno iz Hrvatske udruge banaka, a ukidanje bankomata pogotovo se očekuje u ruralnim područjima, gdje je i promet na bankomatima manji. Bankomati se ukidaju zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. aktivne elektrokemijske zaštite.

Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente.

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade i hoće li, ako budu prisiljeni dizati novac na šalterima banka te za to platiti naknadu, to postati još jedan od bankarskih nameta?

Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu, piše Novi list.

O mogućem ukidanju naknade, od onih koji je naplaćuju, zasad nema govora. Situacija je, što se tiče tih kanala i naknada, općenito dosta šarolika: sve više podizanje gotovine postaje dio većeg paketa, poslovne politike, umjesto otvoren i prohodan kanal…

Pregled po bankama

Neke banke “besplatnu gotovinu” vežu za pakete usluga (koji opet nisu besplatni), a neke su se pobrinule da njihovi klijenti keš besplatno podižu i na bankomatima drugih banaka ili nekim dodatnim kanalima. Neke banke te naknade još ne naplaćuju, piše Novi list.

HNB o naplaćivanju naknada na šalteru

Na upit ima li smisla da se naplaćuje naknada na šalteru, a smanjuje broj bankomata, te je li uopće legitimno na taj način “oporezivati” nečiji novac, iz HNB-a odgovaraju:

“Hrvatska narodna banka pažljivo prati situaciju, a budući da se za sada radi samo o najavi HUB-a, ipak bismo pričekali daljnji razvoj situacije po tom pitanju.”

U HUB-u vele da su naknade za usluge poslovna odluka svake pojedine banke i ovise o tržišnim okolnostima te zakonskom i regulatornom okviru.

Napominju i da se zakonska obveza uvođenja elektrokemijske zaštite odnosi na eksterne bankomate, što znači da će svi bankomati u poslovnicama banaka (interni bankomati) u jednakoj ili većoj količini zasigurno i dalje biti na raspolaganju klijentima za podizanje gotovine.

HUB: Hrvatska ima najveći omjer bankomata po stanovniku u EU

Iz HUB-a su ranije poručili da je u Hrvatskoj trenutačno na raspolaganju oko 5500 bankomata, što je više u odnosu na države s većim brojem stanovnika, poput Mađarske, Nizozemske, Slovačke, Danske itd.

“Uspoređujući broj bankomata na 10.000 stanovnika, Hrvatska ima najveći omjer u Europskoj uniji (13.3), što ukazuje da su bankomati dostupni na velikom broju lokacija klijentima banaka u Hrvatskoj”, poručili su iz HUB-a za Novi list.

Podsjećaju da je posljednjim izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija propisano da se bankomati štite sustavom elektrokemijske zaštite, što će, kažu, dodatno povećati sigurnost građana i što banke podržavaju.

Međutim, dodaju, s obzirom na brojnost bankomata u Hrvatskoj, investicije u aktivnu elektrokemijsku zaštitu bit će izrazito velike i zahtijevat će optimizaciju bankomatske mreže. Banke stoga predlažu tehničko rješenje pasivne elektrokemijske zaštite, koja je, kažu, povoljnija te se koristi u većini drugih europskih država jer ima prednosti u odnosu na aktivnu.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Bitno da je nas HNB upozorio na štetnost kupovanja Bitcoina, a sada kada treba reagirati na ovakvu legalnu pljačku izmotavaju se da prate siruaciju, a ustvari HNB je pokrovitelj lihvarenja privatnih banaka u uglavnom stranom vlasništvu

Autor ovog članka za gotovinu rabi englesku riječ cash a piše ju keš. Onda valjda New York, piše Njujork.

Ovo što banke rade nama nema nigdi u Jevropi…što smo više u EU, to nam je gore…sad zamislite situaciju, uvedemo euro-praktički tuđi novac, i strane banke kažu nema eura: slikajte se, stoko i jadnici sitnog zuba i trozuba…pogotovo umirovljenici, đaci i studenti…pojeo vuk magare…i sad vox populi dala Croatia, samo budite ovce na ispaši i ražnju i vjerujte onima koji nisu krvcu, jad i čemer prolijevali da imamo vlastitu valutu s kojom možemo regulirati svekolike financijsko-robno-uslužne odnose u državi a to je u prvom redu: OPĆA LIKVIDNOST države i društva…jer kad vam netko uvede stranu valutu, onda vam može, kako god se sjeti i hoće ugrožavati LIKVIDNOST na sve moguće i nemoguće, načine, ucjenjivati vas, zahtijevati ono što se ni u ludilu i bunilu ne usudi raditi u svojoj domaji na promaji i vjetrometini….

New Report

Close