Dvije godine uložio je mladi inovativni poduzetnik Mate Rimac u razvoj strategije za privlačenje automobilske industrije u Hrvatsku, a projekt koji je prezentirao Vladi zamišljen je kao podloga za nove mjere konstruirane upravo za taj sektor, piše Marina Šunjerga za Večernji list.

Inspiraciju je pronašao u najuspješnijoj zemlji u tom sektoru – Slovačkoj. Tajming je izvrstan s obzirom na to da se u ovom trenutku razmatra kako pojačati razvoj tehnologije električnih automobila za novo stoljeće.

Poticaji veći od 15 posto

Rimac Automobili tvrtka je koja je uz razvoj najbržeg električnog automobila na svijetu prepoznata kao generator znanja i iskustva u proizvodnji najboljih električnih baterija u automobilskom svijetu i tu je prava prilika za Hrvatsku i njezino pozicioniranje na automobilskoj karti svijeta. Premijer Andrej Plenković kratko se osvrnuo na jučerašnjoj sjednici Vlade na Rimčevu inicijativu kazavši da vjeruje da će njegove sugestije i savjeti biti posebno važni Ministarstvu gospodarstva za daljnje poboljšanje investicijske i poslovne klime, ali i drugim institucijama kroz aspekt sektora obrazovanja, tržišta rada te da će Vlada pridonijeti daljnjem privlačenju automobilske industrije u Hrvatsku.

Konkretno, pak, nismo čuli nove mjere koje bi mogle dovesti tvrtke poput Hyundaija ili Volkswagena u Hrvatsku, a u Ministarstvu gospodarstva, koje je Plenković zadužio za razvoj novih mjera, kazali su nam da Rimac i ostali ulagači u automobilsku industriju mogu računati na sve mjere iz Zakona o poticanju ulaganja, a koje uključuju smanjenje osnovice poreza na dobit te poticaje za svakog novog zaposlenika. Dodali su i da se razmatra mogućnost da se realizacija Rimac Campusa pomogne dodjeljivanjem državnog zemljišta.

Riječ je o projektu teškom između 80 i 100 milijuna eura koji bi uključivao centar za razvoj i inovacije za čak 2000 zaposlenih. Ipak i ta pomoć kroz poklanjanje zemljišta nije lako izvediva jer bi se, kako nas upozoravaju, moralo ići preko lokalne jedinice koja bi eventualno mogla tvrtki i osigurati besplatnu lokaciju. Uz to zemljište, Rimac može poput svih drugih ulagača računati na standardne poticaje. Prema investicijskom kalkulatoru, potporama za zapošljavanje investitor bi dobio oko 12 milijuna eura direktnih poticaja, a i oko šest milijuna kuna poreznih olakšica, što je popriličan iznos za investitora jer premašuje 15 posto vrijednosti investicije.

Investitor se, naime, oslobađa od poreza na dobit, što je okolnost koju mnogi ulagači nedovoljno prepoznaju, a i dobivaju skromnu, ali ne i zanemarivu potporu od 500 tisuća eura za hi-tech opremu. Iako poticaji u Hrvatskoj nisu mali, automobilska industrija razmažena je pristupom koji su imale države koje su je privukle i traži proaktivniji pristup političara.

Slovački model uspjeha

Slovačka je u dvadeset godina privukla milijarde eura ulaganja, 34 velika projekta i sada je zemlja s najviše proizvedenih automobila po glavi stanovnika u svijetu. Projekt je započeo manjom investicijom VW-a u širem prstenu Bratislave još 1993. godine. Ograničenju od 15 posto poticaja u odnosu na vrijednost investicije koje nameće EU svim zemljama doskočili su ulaganjem u infrastrukturu i poklanjanjem zemljišta. 

Slovačka je srezala porez na dobit s 40 na 19 posto, a ulagače potpuno oslobodila plaćanja poreza na pet godina. Kao i Hrvatska, dala je velike poticaje na zapošljavanje, a političari su bili na raspolaganju ulagačima pa su ugovarali sastanke, micali barijere, mijenjali prostorne planove uz gradnju pristupnih cesta, željeznica, povećanje kvota za inženjere na fakultetima pa čak i gradnju stanova za radnike. VW je uložio 302 milijuna eura u Slovačku, a primio je desetke milijuna eura poticaja.

Ulaganje Peugeot-Citroena privukli su 2003. paketom poticaja teškim 170 milijuna eura, a potom i Kiju godinu kasnije tako da su za njih sagradili željeznicu vrijednu 700 milijuna eura, a nju su pak financirali novcem EU. Ukupno im je država pomogla s više od milijardu eura.