Trgovački lanci iza kojih stoji izvorno hrvatski kapital i dalje se žilavo odupiru moćnoj europskoj konkurenciji koja je tržište RH otkrila još 1999. kada je ovdje stigla Billa i svoj prvi maloprodajni objekt otvorila u Zagrebu.

Među top 10 trgovaca na ljestvici omjer snaga potpuno je ravnopravan. Pet pozicija drže hrvatski trgovci: Konzum, Plodine, Tommy, Studenac i KTC, ostalih pet stranci: Lidl, Kaufland, Spar, Metro i Billa.
Takav odnos snaga odavno je nepoznat u ostatku zemalja regije (Srbiji, Sloveniji te BiH) gdje strani vlasnici čvrsto drže primat u lokalnoj maloprodaji. Uspjeh hrvatskih trgovaca tim je veći zna li se da samo Konzum i Plodine nose oznaku zastupljenosti na nacionalnoj razini, prisutni su u svim županijama dok su Tommy, Studenac i KTC zapravo regionalno pozicionirani, trgovine tek u nekoliko županija. Gleda li se pak odnos snaga u prihodu hrvatski trgovci i u tom pokazatelju stoje izvrsno. Lokomotiva je Konzum koji je sam lani imao veći prihod nego svih pet stranih konkurenata zajedno. Ukupni prihod ‘inozemaca’ dosegnuo je 12,9 milijardi kuna, što je gotovo dvije milijarde manje od rezultata Konzuma. Lanjski ukupni prihod svih pet hrvatskih trgovaca bio je veći od 23,7 milijardi kuna.

Unatrag desetak godina i na ovdašnjem tržištu odigrao se jači val koncentracije. Od većih trgovaca s tržišta su nestali Getro, Kerum i Mercator Hrvatska. Najprije je Mercator usisao Getro, a onda su u paketu 2014. ušli u portfelj Konzuma dok je najveći broj trgovina maloprodajnog lanca Kerum preuzeo Tommy, nakon što je kontroverzni splitski poduzetnik i gradonačelnik Željko Kerum doživio poslovni debakl.
Prošla 2015. biznisu maloprodaje, odnosno svim trgovcima s liste 20 najvećih poduzetnika po realizaciji prihoda, donijela je optimizam. Na godišnjoj razini svi su ostvarili rast prihoda, a među deset prvoplasiranih najmanji pomak od dva posto zabilježio je Metro dok je lider po rastu prihoda bio Spar, s rezultatom na godišnjoj razini od 14,6 posto.

Stavlja li se pak u fokus iskazana dobit, odnosno gubitak i tu su hrvatski trgovci redom u plusu dok su u skupini trgovačkih lanaca iza kojih je inozemni kapital pozitivan učinak imale samo dvije tvrtke. Lidl je za 2015. ostvario 185 milijuna kuna dobiti što je čak 89 posto bolji učinak od onog iz 2014. dok je Kaufland lanjski rezultat isplivao sa šest milijuna kuna dobiti za razliku od prethodne godine koju je zaključio sa 10 milijuna kuna gubitka. Što se ostale trojke stranaca tiče svi su u dvije posljednje godine imali gubitak i svi su ga u 2015. povećali u odnosu na rezultat iz poslovnih izvješća za 2014.

Završni pečat

Preoblikovanjem sredinom 2015. prodajne lokacije u šoping centru Westgate, Mercatorova hipermarketa površine 7762 četvorna metra, Konzum je udario završni pečat na postupak integriranja slovenskog trgovačkog lanca, akvizicije koju je u svoj portfelj stavio godinu dana prije.

Nove supermarkete lani je otvorio u Kuparima i Kukuljanovu, a u srpnju je uz suglasnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja nakon stanke od šest godina pod svoje skute vratio drogerijski lanac Kozmo sa 76 prodajnih mjesta u 17 županija i više od 400 zaposlenih.

Nakon dezinvestiranja dijela trgovina, što je bio nalog tržišnog regulatora radi preuzimanja Mercatora, najveći hrvatski trgovac prošlu je godinu zaključio sa 742 trgovine na gotovo 358 tisuća četvornih metara.

Kvalitetna edukacija otvara brojna vrata

Od Zagreba do Amazona: Kako u Hrvatskoj pripremiti mlade za globalne IT karijere?

Projekt

Može li jedna prilika promijeniti cijelu zajednicu? Ova iskustva dokazuju da može

U tom lancu 78 objekata su supermarketi na koje otpada oko 50 posto ukupne prodajne površine. S obzirom na preuzeti potencijal integriranjem Mercatora kao i ukupne maloprodajne kvadrate rast prihoda na godišnjoj razini od 11 posto na 14,9 milijardi kuna nije učinak s kojim Konzum treba biti zadovoljan. Naime, u razdoblju prije preuzimanja Mercatora, u 2013. prihod samostalni Konzuma iznosio je 13,4 milijarde kuna.

Prošla godina ostat će zapamćena i po izdvajanju internetske prodaje u zasebnu cjelinu pod oznakom Konzum klik te izlasku veleprodaje kroz osnivanje tvrtke Velpro centar, ali i odlasku predsjednika Uprave Darka Kneza, koji je Konzum vodio od 2007. Na kraju 2015. Konzum je brojao 14.060 zaposlenika što je 102 više nego u prethodnoj godini.
Uz otvaranje samo jednog supermarketa u 2015. Plodine su postigle rast prihoda na godišnjoj razini od čak 13,6 posto, iznosio je 3,87 milijardi kuna dok je istodobno neto dobit pala za 14 posto, na 35 milijuna kuna. Godina je zaključena s ukupno 75 prodajnih lokacija koje su u prosjeku ostvarile po 51 milijun kuna prihoda što je znatno bolji rezultat od primjerice tržišnog lidera Konzuma koji je lani po pojedinoj lokaciji u prosjeku imao tek 20 milijuna kuna prihoda.

Prošlogodišnji učinak rezultat je konsolidacije poslovanja uz veća ulaganja u marketing, osoblje i logistiku, kažu u Plodinama te ističu kako im u fokusu za sada nisu novi kvadrati već kako postići bolju efikasnost kojom će učvrstiti poziciju tržišnog vicelidera. Zaposlenost je riječki trgovac lani povećao za šest posto, na 3372 djelatnika, a tijekom 2016. u planu ima otvaranje dva nova supermarketa, jedan u Fažani drugi u Trogiru.

Lidl pomrsio planove rivalima

Lidl ove godine obilježava desetu obljetnicu od ulaska na hrvatsko tržište gdje je u tom razdoblju ostvario najveći skok kada je riječ o ostvarenom prihodu. Ovaj diskonter nedvojbeno je pomrsio poslovne planove ukupnom ostatku konkurencije i u RH.U odnosu na prvu cjelovitu poslovnu godinu 2007. kada je ostvario prihod od 711 milijuna kuna i zasjeo na 13. poziciju među ovdašnjom konkurencijom 2015. zaključio je s više od 3,7 milijardi kuna što ga je vinulo na treću poziciju rang ljestvice top deset trgovaca.

Takav učinak, a riječ je o povećanju prihoda većem od pet puta, nije ostvario nitko od konkurenata u promatranom razdoblju. Za tri posljednje godine tvrtka ostvaruje i neto dobit, ona kontinuirano raste sa 36 na 97 te na 185 milijuna kuna u 2015.

S početnih 13 trgovina otvorenih u studenom 2006. Lidl trenutno u svojoj mreži broji 89 trgovina i 1610 zaposlenika što je šest posto djelatnika više nego na kraju 2014.
Mrežu svojih prodajnih lokacija u kojoj je 36 objekta Kaufland će uskoro obogatiti za još jednu trgovinu u novozagrebačkom naselju Središće. U 2015. imao je veliku investiciju, uz nekoliko trgovina u Jastrebarskom je otvorio logistički centar na 64 tisuće kvadrata u koji je uložio 75 milijuna eura te u njemu otvorio 300 radnih mjesta.

U 15 godina koliko već posluje u Hrvatskoj Kaufland ipak nije uspio ostvariti efektan rast kao što je to odradila sestrinska tvrtka Lidl, budući da obje kompanije pripadaju njemačkoj grupaciji Schwartz.
Kauflandov prihod u 2007. iznosio je 1,9 milijardi kuna dok je u 2015. uspio dosegnuti 3,2 milijarde što je pak u odnosu na 2014. godinu rast prihoda od šest posto dok je istodobno Lidl na manjoj kvadraturi trgovina svoj prihod uvećao za 11 posto. Kaufland je sve do 2014. bilježio gubitke, tek je prošle godine prvi puta iskazao dobit, iznosila je šest milijuna kuna.

Najveći skok prihoda među deset prvoplasiranih trgovaca lani je ostvario Spar. Prihod je rastao 14,6 posto, na više od 2,5 milijardi kuna, no i prošla je godina zaključena s gubitkom, iznosio je 120 milijuna kuna. Ključni uzrok za ovako golemi minus su velike investicije, pojašnjavaju u Sparu, ali i nepovoljni trendovi u potrošnji lokalnog stanovništva radi slabe kupovne moći.Da se uspjela održati potrošnja iz razdoblja do 2008. i njihov poslovni učinak odavno bi bio u znaku plusa uz neto dobit, tvrde na toj adresi dok podsjećaju kako su u deset godina na hrvatskom tržištu investirali više od 350 milijuna eura. Vlasnici kompanije pripravni su i dalje investirati jer ocjenjuju da hrvatsko tržište dugoročno ima veliki potencijal. S ukupno 52 objekta, od kojih je 17 velikih formata dok su ostalo supermarketi svoju mrežu su izgradili po kontinentalnim županijama. Od 2016. i Spar svoj investicijski fokus usmjerava snažnije prema jadranskoj regiji. S obzirom na turističku orijentaciju Hrvatske obala i otoci postaju sve veći mamac trgovačkim lancima pa tako i Sparu.

'Dalmatinac' cilja visoko

Splitski trgovac, i najveći trgovački lanac u priobalju i na otocima, prošle je godine zabilježio solidan rast i prihoda i dobiti. Prihod je uvećao 9% ostvarivši 2,26 milijardi kuna dok je dobit rasla visokih 65% na 105 milijuna kuna. Odlukom vlasnika zadržana je u tvrtki radi velikih planova za daljnje investiranje u razvoj novih lokacija te obnovu postojeće mreže trgovina. Cilj kojemu Tommy, prema najavama vlasnika i uprave, dugoročno teži je ostati lider u Jadranskoj regiji te još više učvrstiti svoju poziciju među top pet trgovaca u RH.

Nakon sedam tzv. sušnih godina koje su završavale uz pad prihoda, Metro je u 2015. okrenuo novu stranicu zabilježivši na godišnjoj razini rast od 2% na 1,8 milijardi kuna dok je gubitak u promatranom razdoblju povećan s 20 na 26 milijuna kuna. Činjenica je da su većina onih što kupuju u Metrou poduzetnici koji se i dalje bore s recesijom, podsjećaju iz ovog trgovačkog lanca i naglašavaju kako stoga žele tim svojim partnerima što više olakšati poslovanje. Nadalje, Metro veliku pozornost sustavno polaže i na poticanje domaće proizvodnje. Takvim modelom, kažu, žele pridonijeti rastu gospodarstva, a razvijanjem koncepta veleprodajnih centara usmjerenih na HoReCa sektor žele podržati razvoj turizma, jedne od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj. U godinama koje dolaze, najavljuju, Metro će i dalje nastaviti razvijati usluge koje olakšavaju svakodnevno poslovanje svim njihovim kupcima, poput online naručivanja proizvoda i drugih alata za optimiziranje poslovanja.

U prvoj polovici 2016. u Splitu su realizirali neke izmjene kako bi unaprijedili poslovanje. Prodajni objekt preselili su iz Dugopolja u Kaštel Sućurac, sada se prostire na 4500 metara četvornih i Metro Split postao je najmoderniji centar u Hrvatskoj. Ponudu splitskog centra čini 60% proizvoda hrvatskih dobavljača, među kojima je njih 47 iz Splitsko-dalmatinske županije.

U srpnju je u Poreču otvoren prvi Metro centar koji je potpuno prilagođen primarno potrebama ugostitelja i hotelijera. Suradnjom s Agencijom za ruralni razvoj Istre podržavaju i razvoj poslovanja istarskih proizvođača te kupcima, ističu, omogućavaju da obogate svoju ponudu autohtonim proizvodima. “U protekle dvije godine fokusirali smo se na daljnje prilagođavanje ponude ciljanim grupama profesionalnih kupaca – prvenstveno iz HoReCa sektora, ali i malim trgovcima, što se odrazilo i na naše poslovne rezultate. Uspoređujući svoj uspjeh s performansama HoReCa tržišta, ove smo sezone dodatno povećali udio na tom veleprodajnom tržištu. U nadolazećim godinama,  pobjednici u tržišnoj utakmici bit će oni koji će kupcima ponuditi cjelovita rješenja i usluge koje su komplementarne temeljnoj ponudi tvrtke, a koje istovremeno omogućuju održivost poslovanja kupaca”, kaže Marc Carena, predsjednik Uprave Metro Cash & Carryja.

Probili led, ali…

Premda je Billa na hrvatsko tržište došla prva još prije 17 godina, podaci o poslovanju svjedoče da se baš i nije snašla u ovdašnjem okruženju. Jesu li tome kumovale nespretnosti nekih bivših uprava nezahvalno je prosuđivati, no činjenica je da su u 2015. ostvarili prihod veći tek dva milijuna kuna naspram primjerice rezultata ostvarenog za 2007. te da su u tom razdoblju pali sa šeste na osmu poziciju ljestvice među top deset trgovaca.

Lani u odnosu na 2014. prihod je rastao za 3% na 1,68 milijardi kuna dok je gubitak između dvije posljednje financijskim izvješćima zaokružene poslovne godine uvećan s 68 na 83 milijuna. Billa ima 61 trgovinu s 1976 zaposlenika. U nove objekte lani je investirano 38 milijuna kuna, otvorene su dvije trgovine u Zagrebu i jedna u Zadru no istodobno su zatvorene u Kutjevu, Gradiški i Virovitici. Aktualna uprava ističe da pravodobno podmiruju sve obveze prema dobavljačima i kvalitetno upravljaju likvidnošću. l