Dugo priželjkivano povezivanje regionalnih burzi konačno je poprimilo opipljiviji oblik. Prošloga je mjeseca u Skoplju osnovan SEE LINK, zajednička kompanija Zagrebačke, Makedonske i Bugarske burze. SEE LINK zamišljen je kao platforma za prosljeđivanje brokerskih naloga i na njoj će se moći trgovati svim dionicama izlistanima na tri burze. Ipak, isprva će vjerojatno biti dostupne samo dionice najpoznatijih kompanija, takozvani blue-chipovi. S radom bi platforma trebala započeti sljedeće godine.

Zajednička regionalna kompanija osnovana je donacijom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a novac će se, doznajemo na Zagrebačkoj burzi, utrošiti za angažman projekt-menadžera koji bi u sljedećih devet mjeseci trebao dovršiti svoj dio implementacije, zatim za kupnju softvera, troškove pravnog savjetovanja te troškove promocije putem zajedničkih internetskih stranica. Kako nam je otkrila predsjednica Zagrebačke burze Ivana Gažić, inicijativa o formiranju ovakve platforme prvi je put pokrenuta lani, kad su počeli prvi razgovori između Zagrebačke, Beogradske, Ljubljanske i Makedonske burze. “Međutim, Ljubljanska i Beogradska burza ubrzo su napustile pregovore s obrazloženjem kako im takav projekt nije u fokusu”, kaže Gažić.

Razgovori su nastavljeni samo između Zagreba i Skoplja, a kasnije se uključila i burza u Sofiji. “Namjeravamo izgraditi infrastrukturu, ali jedan od ciljeva projekta jest da se i druge burze u njega uključe, kako bi platforma postala atraktivnija”, tvrdi Gažić. Dodaje kako nije isključeno da se uključe Sarajevska i Banjalučka burza ako za to iskažu interes i budu spremne poštovati uvjete poslovanja.

U ovom trolistu hrvatsko tržište uvjerljivo je najveće. Trenutna vrijednost dionica na Makedonskoj burzi malo je manja od 1,5 milijardi eura, dok je Zagrebačka burza s 15 milijardi eura dioničke kapitalizacije doslovno 10 puta veća. Bugarsko tržište s vrijednošću uvrštenih dionica od 4,4 milijarde eura našlo se u sredini između Zagreba i Skoplja.

Kako je ipak riječ o malim tržištima u europskim okvirima, na Zagrebačkoj burzi ne očekuju da će razmjena naloga putem platforme isprva donijeti značajnu dodatnu likvidnost, ali smatraju da će se povećati atraktivnost izdanja jer se povećava njihova dostupnost, posebno ako se kasnije uključi još burzi.

“Naši će članovi imati više vrijednosnih papira kojima mogu trgovati, što će donekle anulirati negativan trend smanjenja broja izdavatelja na Zagrebačkoj burzi. Strani investitori traže jednostavnost u pristupu tržištima, a kako su tržišta jugoistočne Europe vrlo fragmentirana, ovaj projekt može pridonijeti atraktivnosti regije”, ocjenjuje Gažić. Ostali sudionici tržišta uglavnom pozdravljaju projekt. Predstavnici mirovinskih fondova, najvećih igrača na domaćem tržištu, neslužbeno kažu kako je riječ o dobroj ideji. “Hoće li biti interesa, drugo je pitanje, ali je dobro da burza omogućuje nešto novo”, kaže jedan predstavnik mirovinaca koji je želio ostati neimonovan. Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapitala, najveće privatne investicijske kuće, smatra da će to definitivno pojednostaviti trgovanje. “Ipak, onaj tko je htio i prije trgovati na tim tržištima mogao je to učiniti bez većih ograničenja”, zaključuje Kurtović.