EN DE

Bruto inozemni dug 44,9 milijardi eura

Autor: Poslovni.hr
19. lipanj 2013. u 08:51
Podijeli članak —
Ilustracija

U odnosu na veljaču 2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom je izrazu niži za 922,3 mil. eura, odnosno za 2 posto.

Bruto inozemni dug je u veljači blago povećan na mjesečnoj razini. Prema podacima HNB-a ukupan bruto inozemni dug na kraju veljače 2013. iznosio je 44,9 mlrd. eura, što je za 323 mil. eura više nego na kraju siječnja, čemu je pridonio ponajprije povećanje duga banaka i javnih trgovačkih društava, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U odnosu na veljaču 2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom je izrazu niži za 922,3 mil. eura, odnosno za 2 posto. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka na kraju je veljače iznosio 9,2 mlrd. eura, što je za 2,7 mlrd. eura, odnosno za 22,6 posto manje nego na kraju veljače 2012.

Bruto inozemni dug je u veljači blago povećan na mjesečnoj razini. Prema podacima HNB-a ukupan bruto inozemni dug na kraju veljače 2013. iznosio je 44,9 mlrd. eura, što je za 323 mil. eura više nego na kraju siječnja, čemu je pridonio ponajprije povećanje duga banaka i javnih trgovačkih društava, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U odnosu na veljaču 2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom je izrazu niži za 922,3 mil. eura, odnosno za 2 posto. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka na kraju je veljače iznosio 9,2 mlrd. eura, što je za 2,7 mlrd. eura, odnosno za 22,6 posto manje nego na kraju veljače 2012.

Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecala država, čiji je vanjski dug na kraju veljače iznosio 8,4 mlrd. eura, što je za 1,3 mlrd. eura, odnosno za 19 posto više nego na kraju veljače 2012. godine.

Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su na godišnjoj razini smanjila stanje inozemnog duga za 450 mil. eura (odnosno za 8,5 posto) koji je na kraju veljače iznosio 4,85 mlrd. eura. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je na kraju veljače iznosio gotovo 11 mlrd. eura, što je za 517 mil. eura više nego na kraju veljače 2012.

U ovoj godini RBA analitičari očekuju stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje obveznice u travnju, zaključuje se u analizi.

Autor: Poslovni.hr
19. lipanj 2013. u 08:51
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close