Novi predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem u današnjem je razgovoru s Aleksandrom Stankovićem u HTV-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u 2’ komentirao najavu ministra financija Slavka Linića o izdavanju narodnih obveznica. Nije međutim odgovorio na pitanje bi li ih on sam kupio.

Upitan o ovome, Stankoviću je prigovorio kako se nisu tako prije emisije dogovorili, te da se on pripremio za pitanja za koja mu je unaprijed rečeno da će mu biti postavljena. Šprem je upozorio kako je kreditni rejting Hrvatske jako nizak te da Hrvatska spada u tri grupe zemalja sa srednjim rizikom za vraćanje kredita. Upozorio je kako smo “korak do dna, u financijskom svijetu poznatog kao ‘smeće’”. “Mi naravno razmišljamo kako da nam se ne dogodi pad kreditnog rejtinga, a uvjeren sam da se nakon izglasavanja građana da pristupimo EU, to teško može dogoditi. Ali to prije svega ovisi o tome koliko ste spremni ostvariti promjene u vlastitoj zemlji”, dodaje.

Narodnim obveznicama do jeftinijeg kapitala

Podsjetio je da je Belgija izdala takve obveznice na način da je kamata koja se davala na račun tih obveznica iznosila 4 posto “čime je na neki način konkurirala bankarskim kamatama”. Kazao je kako su Belgijanci računali da će na račun tih obveznica prikupiti oko četiri milijarde eura, a prikupili su ih šest ili sedam. Podsjetimo da ministar financija Slavko Linić uvođenje narodnih obveznica nije spominjao u kontekstu stopostotnog scenarija, nego tek kao mogućnost. “Prema mom mišljenju Linić je oprezan s tom namjerom jer smatra da je tu važan stupanj povjerenja građana, pa je pitanje treba li sada izaći s time ili kasnije, kada napravimo neke korisne promjene. Osobno mislim da je dobro da idemo s tim obveznicama i vjerujem da će im se naši građani odazvati jer ćemo tako očito doći do jeftinijeg kapitala”, kazao je.

Progovorio je Šprem i o novostima koje planira uvesti u rad Hrvatskog sabora. Kazao je kako toj instituciji treba vratiti dignitet, “jer rad saborskih zastupnika doživljavan je, često puta s pravom, kao jedan lakši oblik rada”. Kazao je kako bi trebalo intenzivirati rad saborskih odbora koji bi radili na boljoj pripremi i kvalitetnijim zakonima, dodavši kako je u prošlom mandatu doneseno 815 zakona, od toga 300 koji se tiču EU. Zakoni su se, kazao je, morali brzo donositi radi usklađivanja sa zakonima EU, “no sada nastupa drugačije vrijeme”.

Osim promjena Poslovnika (a posebice mu, kaže, smeta insitucija ispravka netočnog navoda), Šprem planira uvesti i Kodeks ponašanja zastupnika, kojega se pokušavalo donijeti u četiri navrata, no bezuspješno. Prema tom kodeksu zastupnici bi primejrice bili dužni novinarima objasniti zašto su glasali (ili nisu) za neki zakon, u suprotnom bi kršili pravila interesa javnosti.