Ovog ljeta hrvatski turizam bilježi više turista i više noćenja, no ako je suditi prema podacima o punjenju državnog proračuna i prihodima od najizdašnijeg poreza, PDV-a, čini se da turisti u prosjeku troše manje. U protekla tri mjeseca PDV-a je naplaćeno 9,94 milijarde kuna, što je 30-ak milijuna kuna manje nego lani. Slično je i s usporedbama ljetnih prihoda od trošarina. No kako se naplata PDV-a za tekući mjesec realizira mjesec poslije, tek će se s podacima za rujan vidjeti koliko je potrošački bio jak kolovoz.

Ukupni prihodi proračuna u 2011. ipak su smanjili zaostatak u odnosu na prošlu godinu. On je trenutno na razini planom proračuna projiciranog pada za 0,8 posto. Naime, na kraju kolovoza prihodi su dosegnuli 70,1 milijardu kuna, dok su lani bili 552 milijuna kuna veći. Od raznih poreza slilo se ukupno 40,2 milijarde kuna ili oko milijardu kuna manje, s tim da je PDV-a naplaćeno 24,5 milijardi, odnosno 205 milijuna više nego lani. Trošarine su od početka godine donijele 7,3 milijarde, što je za više od pola milijarde (ili 6,5 posto) manje nego lani. U odnosu na 2010. najviše su povećani prihodi od poreza na dobit. Sa 5,2 milijarde kuna od lanjskih su veći za čak 732 milijuna. Znatno povećanje bilježi se i kod prihoda od imovine, koji su sa 1,3 milijarde na kraju kolovoza gotovo već dosegnuli cjelogodišnje lanjske iako je ove godine izostao transfer dijela dobiti središnje banke.

Rast prihoda od imovine prije svega može se zahvaliti proljetošnjoj odluci Vlade o isplati polovice dobiti tvrtki u njezinu (su)vlasništvu. Proračunu su dosad proslijedile 670 milijuna kuna. Time nije i zaključena berba dividendi za državu jer je iz podataka Ministarstva financija vidljivo da je, primjerice, s HEP-om dogovoreno da dividendu (493 milijuna) uplati u više obroka. Podaci o rashodima zasad su dostupni samo za prvih sedam mjeseci. Nasuprot prihodima, oni su u odnosu na lanjske 0,8 posto ili oko 530 milijuna kuna veći. S dosegnutih 69,84 milijarde kuna 7-mjesečni su izdaci od prihoda veći 9,2 milijarde kuna. Time je u srpnju manjak produbljen, a u odnosu prvih sedam mjeseci lani “minus” je veći za približno milijardu kuna. Najveća stavka izdataka, mirovine, na kraju srpnja premašila je 20,3 milijarde kuna, što je tek neznatno više nego lani. No s kolovozom se istopio efekt prošloljetnog smanjenja povlaštenih mirovina i prema kraju godine više će do izražaja doći povećan broj umirovljenika.