Zagrebačka mreža ne može izdržati sve nove tramvaje

ZET će uložiti 60 milijuna kuna u rekonstrukciju mreže zbog veće potrošnje niskopodnih tramvaja

Zagrebački električni tramvaj kao najveći gradski prijevoznik u Hrvatskoj, morat će prema prvim procjenama uložiti barem 60 milijuna kuna u rekonstrukciju elektroenrgetske mreže. Razlog nije dotrajalost mreže, nego modernizacija sa 72 nova tramvaja. Novi tramvaji troše više energije od starih, a u roku dvije godine bi ih na ulicama Zagreba trebalo biti 140. Procjenu ulaganja dali su u ZET-u prema podacima kojima sada raspolažu, ali će prava vrijednost investicije biti poznata tek nakon završetka studije koju bi uskoro trebao početi izrađivati Fakultet elektrotehnike i računarstva. U ZET-u nisu mogli potvrditi i tezu kako novi tramvaji zbog svojih fiksiranih držača osovina i veće tonaže brže troše tramvajsku prugu i kotače, pa će i toj osnovi morati biti ovih ulaganja. Elektroenegetska mreža u Zagrebu bila je namjenjena ranijim tramvajima, prosječno starim 30 godina. Novi niskopodni tramvaji zbog klima uređaja, veće težine i dužine i potpune elektroniziranosti, troše prazni dva i pol puta više električne energije nego su stari trošili s prikolicom, 200 putnika i upaljenim grijanjem. Omjer je 1000 ampera, nasprem 400 kod starih. Zbog veće potrošnje tako se češće događa “iskakanje” elektroenergetske mreže, što uzrokuju i zastoje. Primjerice, lani je ukupno bilo 510 isključenja(planiranih i zbog preopterećenosti), u 2006. ih je bilo 450, a 2005. godine samo 360. Određeni stručnjaci i zastupnici poput inženjera Želimira Manenice i skupštinskog zastupnika Žarka Delača su zato uopće posumnjali da se u Zagrebu mogu istovremeno pustiti sva 72 nova tramvaja u promet, a kamoli svih 140. “Najbolji dokaz da nije tako je što smo napravili gusjenicu od 70 tramvaja, a na postojećoj mreži možemo napraviti i gusjenicu od 140 tramvaja. Mreža nije u opasnosti”, kaže Ivan Tolić, sada voditelj ZET-a, a ranije direktor Gredelja koji je s Končarom proizveo TMK 2200. On objašnjava kako je 116 kilometara mreže podjeljeno na 15 zona s trafostanicama. Iskakanje u mreži se događa samo kada se u rasponu između dvije stanice nađe više novih tramvaja i svaki vozač maksmalno i naglo pritisne papučicu ubrzanja. Kako bi to sprjičili u nove tramvaje već su ugrađeni indikatori opterećenosti mreže. Nova ulaganja donijet će obnovu pojnih kabela, realizaciju sustava mini ispravljačkih stanica i uvođenje daljinskog upravljanja i nadzora, te će se zamjeniti kruti ovijes kontaktne mreže s elastičnim. Za inženjera Damira Škrinjara i savjetnika direktora ZET-a, veća potrošnja novih tramvaja je očekivana s obzirom da su primarni ciljevi novih tramvaja bili povećati komfor putnika, povećati broj preveznih i povećati putne brzine. U svemu su, kaže, uspjeli. Naglašava i da se investicija u nove tramvaje svakako isplatila upravo zbog komfora i kvalitete, a na opasku da su studiju i investiciju trebali rješiti prije nego se problem dogodio, Škrinjar kaže da je važno da je problem prepoznat. “Ranije je prioritet bio kupiti nove tramvaje” kaže.

Manenica: Trebat će i 150 milijuna eura

Umirovljeni inženjer Želimir Manenica koji je nekada bio i u Nadzornom odboru ZET-a, upozorio je javnost na problem u opširnom pismu. Prema njegovoj procjeni, za mrežu, rekonstrukciju pruga, nove trafostanice, rješavanje imovinskih odnosa itd. - trebat će izdvojiti oko 150 milijuna eura. U ZET-u kažu da su procjene neutemeljene.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve