Ivo Sanader i Milan Bandić
Procjena bez projekta
Podsjetimo, šestoročlano povjerenstvo Vlade i Zagreba trebalo bi napraviti investicijske studije prvih pet idejnih radova i odabrati najjeftiniju i najfunkcionalniju. Koji rokovi u kojem odabiru trebaju biti gotovi, nitko nije mogao potvrditi. Novi terminal se planirao završiti do 2012. godine, za što je potrebno da radovi počnu iduće godine. "Poštovat ćemo načelo da investitor ne mora odabrati prvonagrađeni projekt jer odluka stručnog žirija kao pomoćnog tijela za investitora ne mora biti konačna. Nedostaje nam financijska dimenzija, a u ovom trenutku ne možemo, iz odgovornosti prema građanima i proračunskim sredstvima, potrošiti ni kune više", kazao je premijer Ivo Sanader. Međutim, na osnovi idejnog rješenja, bez projektiranja koje bi definiralo materijale i opseg radova, vrlo je teško napraviti točnu financijsku analizu, rekli su nam stručnjaci s kojima smo razgovarali. Svaka procjena bez projekta, ostaje gruba i podložna promjenama. "Mi se možemo uklopiti u cijenu od 240 milijuna eura, ali se mora definirati opseg radova. Ako bi se izabrao neki drugi rad, moralo bi se dokazati da je jeftiniji, što je teško bez izvođača. Dokazano je da je naš rad najfunkcionalniji jer omogućava i daljnja proširenja. Uvjereni smo da ćemo opet pobijediti i da odluka Zagreba i Vlade znači jamstvo da se u projekt kreće", rekao je Ante Stojan, tehnički direktor IGH.
Zajednička tvrtka
I direktor Zračne luke Boško Matković kaže kako se svako idejno rješenje u projektu može napraviti skuplje ili jeftinije. "Važno je da Vlada akceptira odluku žirija, a pravo investitora je tražiti dodatne analize. Vjerujem da neće doći do nikakve odgode radova", kaže Matković. U projektu Zračne luke Vlada i Zagreb sudjeluju sa 52 milijuna eura kroz pet godina ili četvrtinom potrebnih sredstava, dok drugu četvrtinu osigurava Zračna luka iz poslovanja. Matković je potvrdio kako će uskoro biti potpisan ugovor s Europskom investicijskom bankom o osiguranju pola sredstava. Financiranje Zračne luke je dosad, uz gradnju Arene Zagreb i Rukometnog doma, bio jedni sigurni projekt za koji bi Vlada i Zagreb trebali osigurati financiranje. S tim da je rukomet došao naknadno zbog Svjetskog prvenstva. Od prvog sastanka 2005. kapitalne investicije u okviru dogovorenih 20 projekata stoje, a uglavnom su se rješavali administrativni problemi. Financijski omjer ukupno pokrenutog naspram obećanog je jedan naprama četiri, točnije oko 350 milijuna eura naspram milijardu i 400 milijuna eura. I to ako se u dogovoreno uzme plaćanje koje seže i kroz 28 godina, dok je za obećane projekte uzeta neto procijenjena vrijednosti. Nije se ništa uradilo na realizaciji projekta Zagreb na Savi vrijednog 750 milijuna eura, za završetak Sveučilišne bolnice su osnovana razna povjerenstva, ali bez učinka. Na sastanku u petak je dogovoreno i zajedničko osnivanje tvrtke koja bi trebala završiti bolnicu, ali rokovi završetka nisu spominjani. Nisu se nabavili ni prigradski vlakovi, nisu napravljeni projekti izdizanja pruge, nije riješeno pitanje 2000 djelatnika MORH-a i MUP-a u gradskim stanovima, prijeboj 25 milijuna eura međusobnih dugova, gradnja tri muzeja: Domovinskog rata i Povijesnog muzeja. Nema nikavih studija o preseljenju Vlade na Savu, još nije registrirana tvrtka Terme Zagreb s Inom koja bi trebala pokrenuti investiciju od 50 milijuna eura u terme. Napravljena je obnova Oltara Domovine, osnivanja agencije Apis IT, zamjene nekretnina Krajiška-Vlaška, obnove kuća pjesnika i rješavanje zajedničkog duga HNK-a. Muzej suvremene umjetnosti još nije dovršen. U situaciji kada i Vlada i Zagreb stežu remen, investicije se mogu još samo usporiti.
Projekti na čekanju
Zagreb na Savi -gradnja tri hidroelektrane i mostova s kojim bi se regulirao tijek Save i omogućila gradnja na obali - vrijednost 750 milijuna eura
Sveučilišna bolnica - završetak bolnice u Blatu, procjenjen na 250 milijuna eura u tri godine poskupio na 500 milijuna
Pruge kroz Zagreb -još nema studija s procjenom investicija, ali se radi o projektu vrijednom stotine miijuna eura
Izgradnja tri muzeja i Glazbene akademije - načelni dogovor postignu samo za Akademiju, radovi nisu počeli - 70 milijuna eura