Razlike u plaćama reflektiraju nejednak položaj muškaraca i žena na tržištu rada zbog kojeg uglavnom "trpe" žene, a to su u prvom redu poteškoće u usklađivanju poslovne karijere i privatnog života. Žene zbog obiteljskih obveza i djece češće rade skraćeno radno vrijeme i češće imaju "stanke" u karijeri, a sve se to negativno odražava na njihov ukupan profesionalni put. Još je uvijek puno manje žena na visokim menanđerskim pozicijima, žene u svojim karijerama nailaze na puno više prepreka i otpora. Zbog toga ženske karijere znatno su češće prekinute, sporije su i kraće nego karijere muškaraca, a i puno slabije plaćene. Statistike dokazuju ove tvrdnje - razlike u plaćama muškaraca i žene rastu s godinama staža, godinama starosti i visinom obrazovanja. Tako su u skupini onih najobrazovanijih, u dobi između 50 i 59 godina, za isti posao žene čak 30 posto manje plaćene od muškaraca, dok je na početku karijere razlika među pripadnicima dvaju spolova "svega" oko 7 posto. Najveće su razlike među plaćama općenito u skupini obrazovanijih - 35 posto kod više stručne spreme i 32 posto kod visoko obrazovanih. Europska komisija identificirala je četiri područja na kojima bi se trebale poduzimati akcije kako bi se ove razlike smanjile. Prvo je područje primjena zakona - EK preporuča da se analizira kako bi se postojeća zakonska regulativa mogla bolje primjenjavati i kako bi se mogla podići svijest o važnosti ovoga problema. Drugo je područje politika zapošljavanja. Komisija predlaže da zemlje članice EU borbu protiv rodnih nejedanakosti u plaćama ugrade u svoje politike zapošljavanja, pri čemu mogu, podsjeća EK, bolje iskoristiti Unijine fondove, posebice Europski socijalni fond. Treće područje aktivnosti mora biti usmjereno na poslodavce - treba se promovirati jednakost plaća među poslodavcima, posebice u sklopu socijalne odgovornosti. Uz to, članice EU trebale bi, kaže EK, razmjenjivati iskustva "dobrih praksi" te u provedbu svojih javnih politika uključivati socijalne partnere.
Najveće razlike na Cipru i u Estoniji, najmanje na Malti i u Belgiji
Najveće razlike u plaćama između muškaraca i žena su na Cipru i Estoniji, 25 posto, a slijedi ih Slovačka sa 24 posto. U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, razlika se od 1995. povećala za jedan posto i sada iznosi 22 posto. U Finskoj se razlika također povećala sa 17 na 20 posto. U Velikoj Britaniji došlo je do smanjenja s 26 na 20 posto. Najmanje razlike su na Malti - 4 posto, u Belgiji 7, te u Sloveniji 8 posto. istodobno, nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da 77 posto Europljana želi da više žena dobije visoke menanđerske pozicije, a 72 posto građana vjeruje kako je potreban i veći broj žena u parlamentima.