Dorica Nikolić, HSLS, Ranko Ostojić, SDP, i Ante Zvonimir Golem, HDZ
Okretanje HZZO-a
"Zbog sustava u kojem većina novca iz HZZO-a odlazi na bolnice svako ugovaranje novih usluga koje mi nudimo doživljava se kao trošak. To nam onemogućuje sklapanje ugovora i nadopunjavanje javnog zdravstva. Bolnice moraju dobiti limite, a sustav treba okrenuti u smjeru da HZZO plaća odrađenu obavljenu uslugu, i to onom koju je stvarno odradio. To bi podiglo razinu kvalitete zdravstva za pacijente", izložio je Cvetojević za HUP najveći problem u sustavu zdravstva. "Želimo napraviti čisti start u sustavu zbog čega ćemo provesti reviziju proračuna tako da utvrdimo stvarnu razinu duga u zdravstvu. Smatramo da je dug mnogo veći od iskazanih 1,1 milijardu kuna. Također ćemo uvesti pravila u zdravstveni sustav jer je sada jedino pravilo to da pravila nema. Mi smo za povećanje uloge privatnih poduzetnika u zdravstvu jer konkurencija diže kompetencije od čega na kraju koristi ima pacijent", rekao je Rajko Ostojić iz SDP-a. "Smanjili smo razinu duga u sustavu zdravstva i počeli smanjivati rokove plaćanja. Mislimo promijeniti sustav u kojem HZZO uz iznose koje odvaja za funkcioniranje bolnica njima plaća i amortizaciju opreme za što su zakinuti privatni poduzetnici u sektoru. Nije dobro što većina od 17 milijardi godišnjeg proračuna HZZO-a odlazi bolnicama. To privatnike stavlja u znatno lošiju poziciju, i to trebamo mijenjati. Također ćemo inzistirati na nastavku informatizacije", rekao je Ante Zvonimir Golem, državni tajnik za zdravstvo. Svi sugovornici su se složili da treba više potaknuti privatnu inicijativu u sustavu te da nam treba dubinska reforma zdravstva koje ne može biti bez širokoga konsenzusa političkih stranaka. Kao jedan od većih problema je istaknuta činjenica da se svakih nekoliko godina pokreću minireforme koje dodatno kompliciraju i birokratiziraju sustav.
"Za sada imamo 150 zakona i podzakonskih akata koji uređuju pitanja u zdravstvu i nije mi jasno tko bi se mogao u tome snaći. Nismo za nove revizije jer njima samo gubimo vrijeme, a pacijent od toga ništa ne dobiva. Mi smo za potpuno izjednačavanje javnog i privatnog zdravstva jer je to u interesu pacijenata", istaknula je Dorica Nikolić iz HSLS-a. "Moramo otvoriti pitanje punjenja proračuna zdravstvenog sustava, ali i upravljanja sustavom. Nama nedostaje dobrih menadžera u sustavu i taj problem će biti sve veći. Također naše bolnice moraju dobiti akreditacije i moraju se kategorizirati tako da konačno znamo koja može što raditi", upozorila je Ana Stavljenić-Rukavina iz HSS-a. "Ključno je donijeti dugoročnu jasnu strategiju razvoja zdravstva kako bi se moglo bolje planirati na razini sustava što bi i privatnim poduzetnicima u zdravstvu omogućilo bolje budžetiranje i poslovanje. Naš zdravstveni sustav je sada rascjepkan, nema suradnje među dijelovima sustava, a imamo i ozbiljan problem manjka liječnika koji će biti sve izraženiji. S druge strane pak imamo restriktivan odnos prema zaposlenju na lokalnim razinama koji ne daje sigurnost zaposlenja mladim liječnicima", rekao je Stipe Drmić iz Hrvatskih laburista. "Zalažemo se za centralizaciju upravljanja sustavom i osnivanje središnje agencije za upravljanje i razvoj zdravstva te da se kroz Vijeće narodnog zdravlja pacijentima može dati mogućnost kontrole sustava. Također moramo nastaviti privatizaciju sustava i ukinuti postojeće koncesije", stav je Antuna Kljenaka iz HSP-a
Dnevne bolnice
Na okruglom je stolu istaknut velik problem loše "prohodnosti" sustava zbog koje se u Hrvatskoj čak 70 do 80 posto pacijenata zbrinjava u bolnicama, a tek 20-ak posto u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U Europi je situacija potpuno drukčija u korist primarne zdravstvene zaštite. Svi su se sugovornici složili da se to treba promijeniti modernizacijom primarne zdravstvene zaštite, ali i čitavog sustava. "Nama trebaju dnevne bolnice u kojima se u jednom danu rješava većina zahvata, no da bi one funkcionirale, trebamo izgraditi sustav kućne njege. Također zbog situacije u kojoj nam je gotovo 20 posto pacijenata u dobi iznad 65 godina treba nam mreža hospicija. Zbog toga će nam privatnici dobro doći da nadomjeste usluge koje javni sektor eventualno neće moći ispuniti", rekao je Ostojić. Na okruglom stolu postignut je konsenzus o potrebi povećanja transparentnosti u sustavu, nužnosti reforme, izvlačenju HZZO-a iz proračuna te okretanju sustava plaćanju usluga, a ne institucija. U tom su smjeru svi sudionici izrazili želju uvođenja vaučera, odnosno polica osiguranja za financiranje zdravstvenih usluga. Svi ti potezi sigurno jamče bolji sustav te postavljaju jasna pravila igre i otvaraju vrata privatnim poduzetnicima, zaključio je Saša Cvetojević, predsjednik Udruge ljekarnika.