Prema izlaganjima je bilo vidljivo da će nova reforma slijediti ukupnu Vladini politiku koja je usmjerena na smanjenje cijene rada i otvaranja mogućnosti za rast gospodarstva. Prva mjera je smanjenje zdravstvenog doprinosa sa 15 na 13% s idejom da se stopa u narednim godinama smanji i na 9%. Iako će smanjenje od 2% značiti 2,4 milijarde kuna manje u odnosu na godinu prije, ministar Ostojić očekuje kako će se taj manjak nadoknaditi iz proračuna i to od PDV-a, a vjerojatno i nekih drugih poreza poput onoga na imovinu i kapitalnu dobit. Iako su se mnogi pribojavali koliko će zdravstvo dobiti proračunskog novca (špekuliralo se s čak i 4 milijarde kuna manje), izgledno je da će proračun iznositi 19,9 milijardi kuna odnosno bit će za 564 milijuna kuna manji nego u 2011. godini. Prošlogodišnji ukupni prihodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosili su 21,6 milijardi kuna, no kako su nam objasnili, u taj iznos su, osim zdravstvenih dorpinosa, bili uračunati i novci prikupljeni od participacija i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Kako je istaknuo ministar Ostojić, broj osoba koje imaju policu dopunskog osiguranja porastao je s 650 tisuća iz 2008. godine na 1,44 milijuna u 2011. godini.Unatoč problemima koje će manjak novca prouzročiti u sustavu ukoliko se istovremeno ne provede racionalizacija troškova, ovakav zdravstveni proračun dobra je startna pozicija za 'obranu' ispred MMF-a jerna zdravstvo otpada 7,8% BDP-a što je manje nego što izdvajaju zemlje OECD-a (9,6%).
Plaćanje iz džepa
No, ono što bi Hrvatskoj mogao predstavljati problem jest činjenica da s 85% udjela javne potrošnje u ukupnoj potrošnji u zdravstvu spadamo među zemlje s najvećim udjelom javnog financiranja zdravstva u Europi (prosjek je 72%). Ujedno, javna potrošnja na zdravstvo iznosi visokih 17% ukupne državne potrošnje dok u privatnoj zdravstvenoj potrošnji 96% građani plaćaju iz džepa. Tendencija je u budućnosti smanjivati financiranje zdravstva iz doprinosa iz i na plaće, tj. smanjiti trošak rada, a povećati izdvajanje iz državnog proračuna,. Ako ćemo slijediti trend europskih zemalja, u zdravstveni sustav trebala bi biti uvedena privatna zdravstvena osiguranja (koja su danas u Hrvatskoj nerazvijena i iznose oko 1%) koja bi trebala većim dijelom zamijeniti današnja plaćanja iz džepa za različite participacije, dopunsko osiguranje ili doprinos za umirovljenike s mirovinama iznad prosječnih plaća uiznosu od 3% bruto mirovine. Na taj bi se način spriječilo i da se svako prebacivanje financijskog tereta s države na građane direktno osjeti na džepu pacijenta. U tom kontekstu možemo promatrati i izjavu ministra Ostojića da u budućnosti treba poticati razvoj privatnih zdravstvenih osiguranja koja bi preuzela dio potražnje za zdravstvenom zaštitom. S njim se složio i D. Mihaljek koji je, govoreći o implikacijama za reformu financiranja zdravstva, rekao da treba povećati ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja za obitelji s visokim dohotkom, ali da to ne treba postati središnji element reforme financiranja zdravstva. Mihaljek je također istaknuo kako troškovi zdravstvene zaštite rastu znatno brže od BDP-a, ali i da će u idućih nekoliko godina prostor za rast zdravstvene potrošnje biti značajno ograničen. Većina zemalja OECD-a, dodao je, u tim uvjetima kratkoročno ograničava zdravstvenu potrošnju kontrolom upotrebe resursa u zdravstvu i njihovih cijena kroz, primjerice, racionalizaciju materijalnih i kapitalnih troškova te ograničavanje rasta plaća.Istovremeno je nužno, dodao je, povećati efikasnost kroz promjene poticaja na strani ponude i potražnje za zdravstvenim uslugama, ali za te je reforme potrebno više planiranja i vremena. Mihaljek je naglasio kako je nužno promijeniti način financiranja zdravstva kako bi ono postalo dugoročno održivo, ali i da treba ravnomjernije raspodijeliti trošak financiranja koji uglavnom snose zaposleni, što je sada slučaj s primarnim financiranjem iz plaća.
Oštri rezovi
Budući koraci koji bi trebali dovesti do smanjenja rashoda, najavio je Ostojić, odnose se, prije svega, na okrupnjavanje tenderske nabave financijski 'najtežih' medicinskih proizvoda i ugradbenih materijala, na ograničavanje porasta potrošnje na lijekove, racionalizaciju nezdravstvenih djelatnosti bolnica kroz outsourcing i spin-off (izdvajanje dijela poslovanja na način da i dalje ostaje u vlasništvu) te okrupnjavanje bolničke nabave električne energije, poštanskih usluga i potrošnih materijala. Također je najavio i restrukturiranje i racionalizaciju bolničkih kapaciteta usvajanjem masterplana. No, nakon što postavi okvire za financijsku stabilizaciju sustava, ministru Ostojiću i dalje će ostati problem od 5,2 milijardi trenutnog deficita uz namjeru da se rokovi plaćanja svedu na 60 dana, od čega na deficit HZZO-a otpada 2,2 milijarde kuna, a na dugove bolnica oko 3 milijarde kuna. Dodatni troškovi u 2012. iznosit će 600 milijuna kuna od čega za novi ustroj hitne medicinske pomoći otpada oko 117 milijuna kuna, na lijekove na recept oko 260 milijuna kuna te za plaćanje novih prava iz kolektivnog ugovora oko 230 milijuna kuna. Ipak, najavljene su opsežne uštede. Kako doznajemo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tražit će od proizvođača lijekova da uplate jednokratno 10% od godišnjeg prometa lijekova, što je 500 milijuna kuna ili da plate penale 5 i 25% ako postoji porast potrošnje lijekova u odnosu na prošlu godinu. Osim toga, na godinu dana zamrznut će se liste lijekova, što znači da u tom periodu neće biti novih lijekova na listama HZZO-a. Na sljedećoj sjednici Upravnog vijeća Zavoda ipak će biti uvršteno 14 generičkih lijekova odnosno zamjena za originalne lijekove. Osim toga, najavljena je i središnja nabava medicinskih pomagala i ugradbenog materijala kako bi se dodatno spustile cijene, a na taj način zdravstvena administracija planira uštedjeti od 500 tisuća do milijardu kuna.Govoreći na okruglom stolu o prethodnoj reformi zdravstva koja je provedena 2008. godine, Sandra Švaljek je naglasila kako je reforma polučila dobre rezultate kada je u pitanju financijska stabilizacija sustava jer prihodi HZZO-a pokrivaju rashode te je osjetno smanjen iznos neplaćenih dospjelih obveza.
Neefikasno poslovanje
No, negativnim je ocijenila činjenicu da je zbog prebacivanja dijela tereta financiranja na građane povećan udio izdataka za zdravstvo u ukupnim izdacima kućanstva s 2,5% u 2008. na 3,2% u 2010. godini. Neriješeni su problemi, dodala je, problem korupcije u zdravstvu, efikasnost u poslovanju zdravstvenih ustanova te oskudni i nedovoljno dostupni financijski podaci o sustavu. S. Švaljek je također iznijela i procjene o tome koliko su građani zadovoljni promjenama u zdravstvenom sustavu."Građani su svjesni činjenice da je zdravstveni sustav izdašno financiran, i za razliku od građana u drugim tranzicijskim zemljama, misle da bi se u slučaju dodatnih ulaganja u javnom sektoru prioritet trebalo dati obrazovanju, a ne zdravstvenoj zaštiti", rekla je S. Švaljek. Dodala je i kako istraživanje Nacionalni indeks sreće koje su provele Banka, Hendal i Allianz pokazuje da su građani daleko zadovoljniji dostupnošću zdravstvenih usluga nego uslugama države općenito.
Veći dio prihoda odlazi na plaće
Od ukupnog deficita zdravstva na bolnice otpada oko 3 milijarde kuna. Mjesečni bolnički limit za zdravstvene ustanove u 2011. godini iznosio je 687,1 milijun kuna. Prema financijskim izvješćima bolnica, u 2011. godini najviše se izdvajalo za plaće 57,99% (povećanje u odnosu na 2010. kada se izdvajalo 56,67%), zatim na lijekove i potrošni medicinski materijal 23,41% (povećanje u odnosu na 2010. kada se izdvajalo 21,63%), na ostale materijalne troškove 12,29 (smanjenje u odnosu na 2010. kada se izdvajalo 12,65%), te na ostale rashode 6,31% (smanjenje u odnosu na 2010. kada je iznosilo 9,05%). Ministar Ostojić u ponedjeljak je najavio restrukturiranje i racionalizaciju akutnih bolničkih kapaciteta kroz masterplan. Pretpostavlja se da će to ujedno biti i preduvjet za određivanje novih bolničkih limita koji su godinama određivani bez jasnih kriterija, a mnogi su govorili da se bolnicama novac dijelio po političkom ključu. Bolnice će biti reorganizirane i u smislu smanjenja listi čekanja pa se tako očekuje otvaranje više dnevnih bolnica te prilagođavanje radnog vremena pacijentima odnosno uvođenje rada u drugoj smjeni. Ostojić je govorio i o broju CT i MR uređaja u javnom i privatnom sektoru što pokazuje da smo u nekim slučajevima bolji od EU prosjeka, a da negdje zaostajemo. Ako će nastaviti s analitičkim pristupom, u budućnosti bi se trebale izbjeći situacije da bolnice kupuju bespotrebnu opremu koja će stajati u bolničkim podrumima, a da im istovremeno nedostaje nekih drugih, ključnih aparata.
Treba poticati razvoj privatnih osiguranja da preuzmu dio potražnje za uslugama
Rajko Ostojić, ministar zdravlja
Nužno je promijeniti način financiranja zdravstva kako bi postalo dugoročno održivo
Dubravko Mihaljek, BIS