Prema riječima direktora agencije Imago i člana organizacijskog odbora festivala Damira Ciglara, potreba za nacionalnim vrednovanjem marketinških radova postoji, a s obzirom da dogovori oko revitalizacije festivala tržišnog komuniciranja Festo nisu uspjeli, HURA je sa IAB-om pokrenula IdejuX. "Festival ima novi koncept i ocjenjuje kreativnost u komunikaciji, što struka i oglašivači očekuju. No, radovi se neće ocjenjivati iz pozicije kreativnosti koja nema marketinšku podlogu i koja je sama sebi svrha, kao ni iz pozicije starih konvencionalnih metoda. Osim toga, kreativnost će biti stavljena u kontekst sadašnjeg okruženja pa će naglasak biti na inovacijama", priča Ciglar, naglašavajući da su, kako bi festival bio moderniji i atraktivniji, kategorije podijeljene po tržišnim segmentima. Autori radova u offline medijima tako će se natjecati u kategorijama "Best on market" i "Best of Admaking" za nagradu X, dok će digitalne kampanje konkurirati za nagradu Mixx. Prijave počinju već 1. travnja, a organizatori ih očekuju najmanje tristotinjak. Ukupno bi na festival trebalo doći oko 1000 ljudi iz cijele regije. Kada su pak u pitanju problemi s kojima se trenutno suočava domaća oglasna industrija, Ciglar ističe kako posljedice ekonomskog pritiska osjećaju i oglašivači i agencije. No, suprotno uvriježenom mišljenju da je najveći problem rezanje marketinških budžeta, direktor Imaga teškoće vidi u nedostatku hrabrosti klijenata i agencija da realiziraju kreativnije i inovativnije kampanje. "Na neki način svi se kunemo da će nas kreacija i inovacija učiniti konkurentnijim i posebnim, ali u trenutku kada treba donijeti konkretnu odluku da budemo različiti od prosjeka, nitko nema hrabrosti. Ne osuđujem pri tome oglašivače jer se i agencije boje za egzistenciju pa se ne usude ponuditi avangardnije ideje. Mislim da je taj nedostatak hrabrosti čak i veći problem od samog novca", kaže Ciglar. Primjerice, vodeći su oglašivači godinama postavljali standarde i definirali smjer komunikacije, nastojeći biti originalni. No, danas najčešće biraju klasične načine komunikacije i prestaju biti provokativni pa ih se smatra nositeljima mainstreama. Djelomičan razlog tome je, smatra Ciglar, globalni pristup, kojim istovremeno nastoje zadovoljiti potrebe različitih tržišta. "Teško da ih možemo proglasiti revolucionarnima. Postali su mainstream, a samim time opreznije su i manje tvrtke koje se na njih ugledaju. Zbog toga nema kritične mase različitosti koja je potrebna da bi se dodatno radilo na kreaciji", pojašnjava Ciglar.
Nedostatak velikih ideja, kako ističe, nikada nije uvjetovan nedostatkom novca jer je do dobre ideje moguće doći i sa malim financijskim sredstvima. "Najkreativnije faze obično se događaju u vrijeme velikih kriza. S druge strane, novac vam je potreban za realizaciju nekog spektakularnog projekta koji ne mora nužno imati veliku ideju iza sebe", priča Ciglar. Stoga najveći razlog nedostatku ideja vidi u letargiji koja je zahvatila kreativce i oglašivače, što nije specifično samo za hrvatsko tržište. "Već jako dugo ni globalno nema značajnijih komunikacijskih iskoraka, ali inovativnost se javlja u korištenju novih medija i tehnologija gdje je poznavanje tehnologije često pokretač ideje", priča Ciglar. Među ključnim problemima oglašivačke industrije izdvaja i fragmentaciju medija. "Budžet je bilo efikasnije koristiti dok su postojale dvije televizije ili par tiskovina. Sve je više medija, a sukladno tome manja je medijska efikasnost i dobra ideja ima sve manje šanse da će biti primjećena", tvrdi Ciglar. Osim toga, dodaje, potrošače se svakodnevno bombardira pretjeranom količinom komercijalnih poruka, čime se postiže suprotni efekt. "Na taj ih način dodatno odbijamo. Sve nam manje vjeruju i stvara se problem kako doprijeti do njih pa je pitanje jesmo li u tom održivom razvoju došli do točke na kojoj moramo razmisliti kako dalje. Problematika je slojevita, ali činjenica je da što god više želimo doprijeti do potrošača to će nas manje željeti slušati", govori Ciglar. U narednom će razdoblju, prema njegovom mišljenju, na važnosti sve više dobivati digitalni mediji. "Smjer razvoja koji zapravo pokazuje najveću živost su, već jako izrabljene u govorima, društvene mreže. One daju podlogu za istraživanje i komunikaciju, odnosno sve ono što offline mediji nisu mogli davati tako brzo i na taj način. Trebali bismo se razvijati u smjeru stvaranja povezanosti s potrošačem, koja mora biti jača od samog poznavanja brenda", zaključuje Ciglar.