Neki liječnici odbili su dodatno raditi kako bi se smanjile liste čekanja
Raste broj zaposlenih
"Pod pretpostavkom da planirani novac u proračunu za 2012. ostane na razini proračuna iz 2011. godine, zdravstvene ustanove će od veljače iduće godine moći podmirivati samo nove dospjele obveze u ugovorenim rokovima plaćanja od 60 dana", istaknuo je Osman Kadić, predsjednik Ekonomskog savjeta Udruge. Drugim riječima, bolnice će prije plaćati obveze iz 2012. nego one iz 2011. godine. Budući da se 80% dospjelih dugova odnosi na lijekove i potrošni medicinski materijal, kao moguće varijante rješenja problema u Udruzi ističu pregovore s vjerovnicima i ugovaranje novih uvjeta i dinamike otplate dugova čime bi se izbjeglo plaćanje kamata. S veledrogerijama koje su i najveći vjerovnici, smatraju u Udruzi, treba se napraviti plan otplate 'starih' obveza jer će bolnice u novim uvjetima u narednih deset mjeseci morati umjesto jednomjesečnih osigurati dvomjesečne obveze do podmirenja duga iz 2011. godine.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tihomir Strizrep naglasio je kako je proteklih godina na zdravstveni proračun znatno utjecao ulazak HZZO-a u riznicu, ali i činjenica da državni proračun nije ispunjavao svoje obveze čime je HZZO gubio oko 3 milijarde kuna prihoda godišnje. Strizrep je kazao i kako postoji mogućnost da se dorpinosi za zdravstvo smanje, što najavljuje buduća Vlada, ali samo pod uvjetom da se taj manjak nadoknade iz državnog proračuna. Uspoređujući ukupne prihode u 2010. i 2011. godini, Strizrep je naglasio kako su prihodi rasli gotovo za 3% dok je ukupni proračun za zdravstvo bio manji za gotovo milijardu kuna. Rastao je i broj zaposlenih u sustavu i to za gotovo 3000, uglavnom nezdravstvenog osoblja. Od ukupnih rashoda za zaposlene, najmanje 16% odnosi se na rashode za zaposlene nezdravstvene djelatnosti u bolnicama. Prema izračunima Centra za intelektualni kapital, dodao je Strizrep, od tih 16% oko 30% zaposlenih dobiva plaću koju ne odradi čime je došlo do gubitka radi neefikasnosti nezdravstvenih djelatnosti. Pod gubitkom se smatra iznos, dodao je Strizrep, koji da nije isplaćen ne bi uopće utjecao na kvalitetu usuluga.
Tihomir Strizep, HZZO
Kontrola troškova
"Produktivnost se mjerila na poslovima smještaja, ugostiteljstva i čišćenja. Primjerice, utvrđeno je da u istom vremenu jedna čistačica očisti 16 hotelskih soba dok jedna čistačica očisti 10 bolničkih soba", naglasio je Strizrep dodajući kako postoji prostor za daljnju racionalizaciju u nezdravstvenom segmentu sustava. Procijenio je i kako sa trenutnim stanjem informatizacije HZZO može funkcionirati i sa 500 zaposlenih manje. Od predstavnika poslodavaca prisutnih na Savjetovanju moglo se pak čuti negodovanje Strizrepovom usporedbom bolnica i hotela jer, kažu, produktivnost nije odraz samo efikasnosti radnika već ovisi i o tome što se radi, o uvjetima rada, te o opremi koja se koristi. Ako govorimo o segmentu kuhinje, kažu poslodavci, hrana u bolnici nije samo hrana već je i terapija, a kad govorimo o čišćenju, u bolnici je to i metoda dezinfekcije. A jedine bolnice koje se djelomično mogu uspoređivati sa hotelima, kažu poslodavci, su specijalne bolnice za rehabilitaciju u kojima je 50% kapaciteta na slobodnom tržištu, a i struktura pruženih usluga najsličnije je onoj u hotelima. Ne tvrdimo da se u bolnicama ne bi moglo raditi efikasnije, kažu poslodavci, ali uspoređivati bolnice i hotele bez uvažavanja specifičnosti i različitosti nije realno prikazivanje stanja.
Strizrep je naglasio i nemogućnost kontrole nad troškovima. Naime, HZZO može u potpunosti kontrolirati 60% proračuna odnosno 12,6 milijardi kuna, kazao je Strizrep, dok ostalio dio zdravstvenog proračuna odnosno troškove za lijekove na recept, bolovanja ili bolničku specijalistiku HZZO može kontrolirati samo djelomično."Sustav je postavljen tako da dio troška radi netko drugi, ali je odgovornost na HZZO-u", objasnio je Strizrep. Dodatknuo se i financiranja primarne zdravstvene zaštite te je naglasio kako se treba dodatno promijeniti način financiranja odnosno da se dodatno smanjuje fiksni dio glavarine u odnosu na odrađeni posao. Prisutni poslodavci su pak ukazali na neke nedosljednosti u financijskom izvještaju ravnatelja HZZO-a te su istaknuli kako nije jasno zašto je Strizrep neke podatke računao u jednom periodu vremena, a druge podatke u nekom drugom periodu vremena što ostavlja nedosljednost u metodološkom pristupu i dovodi u pitanje točnost iznesenih navoda.
Nadzor
Nalazi kontrole bolnica
nabava se ne provodi sukladno Zakonu o javnoj nabavi
nije ustrojena služba za unutarnju reviziju
podaci na ispostavljenim osobnim računima ne slažu se uvijek s medicinskom dokumentacijom čime se stvara lažna slika o izvršenom radu ustanove
obračun plaća radnika nije u skladu sa Zakonom o plaćama u javnim službama
aktom o sistematizaciji radnih mjesta utvrđuju se radna mjesta pomoćnika protivno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti