Strahuju od potencijalne opasnosti da im se regulatori i politika počnu miješati u poslovanje. K tomu se boje da bi uzimanjem jeftinih kredita ostavili dojam slabe banke koja nije u stanju sama riješiti probleme. "Banke koje se snažno oslanjaju na sredstva ECB-a riskiraju miješanje kao posljedicu stalne potpore. To bi se moglo smatrati i svojevrsnim oblikom nacionalizacije", kazao je Simon Samuels, analitičar Barclaysa zadužen za europska tržišta. Ističe kako bi i regulatori oslanjanje na ECB mogli smatrati signalom lošeg poslovanja banke zbog čega bi ih mogli prisiliti na restrukturiranje. S ovim se očito slažu i vodeći ljudi u nekim drugim bankama jer se nagađa da ECB-ove trogodišnje kredite, među ostalima, nije uzeo ni Lloyds Banking Group, Standard Chartered, Ing i Nordea. A o nimalo nevažnom problemu reputacije govori prvi čovjek jedne od najmoćnijih europskih banaka.
J. Ackermann Deutsche Bank
"Budući da nikada nismo uzeli novac od države, postali smo, s reputacijskog stajališta, atraktivna banka koja ima brojne klijente u svijetu i toga se nećemo odreći", izjavio je čelnik Deutsche Banka Josef Ackermann objašnjavajući zašto najveća njemačka banka nije posegnula za trogodišnjim kreditima ECB-a. No u njegovu slučaju, što i sam priznaje, može se primijeniti poslovica: Tko se jedanput opeče, i na hladno puše. Naime, još 2008. Deutsche Bank je posudio novac od američkog Feda, što je za banku bilo loše iskustvo, piše Wall Street Journal. Fed je, naime, "mamio" banke da posude novac jamčeći im povjerljivost. Međutim, Fed je naposljetku ipak otkrio o kojim je bankama riječ, a one su, prepričava Ackermann, tada stigmatizirane kao netko tko ne može sam rješavati probleme, već mora tražiti pomoć. "Naučili smo svoju lekciju", zaključio je šef Deutsche Banka.