Prema tom izvješću udio piratskog softvera u Hrvatskoj je 54 posto, što se čak i ne čini lošim kada se usporedi s brojkama iz regije. Svježi podaci za 2009. bit će poznati sredinom godine kada će se vidjeti daje li rezultate borba protiv te vrste kriminala koju potpomaže i BSA svojim prijavama. Po njihovim prijavama Državni inspektorat je proveo inspekcije u tridesetak tvrtki, što je rezultiralo prekršajnim postupcima. Iako se stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj polako smanjuje, gubici koje za tu industriju ona generira zapravo rastu zbog rasta gospodarstva u proteklih nekoliko godina. Primjerice, 2004. godine je stopa piratskog softvera u Hrvatskoj iznosila 58 posto, što je značilo gubitak od 50 milijuna dolara. Godinu poslije udio ilegalnog softvera pao je za jedanpostotni poen, ali je gubitak narastao za milijun dolara. Najniži udio zabilježen je 2007. i 2008. (54 posto), ali je gubitak 2007. iznosio 68, a godinu poslije čak 77 milijuna dolara. Unatoč tim visokim brojkama Hrvatska se može tješiti da je situacija u zemljama u regiji uglavnom gora. Od hrvatskih susjeda tek Slovenci imaju manju stopu, u 2008. godini 47 posto, uz gubitak od 51 milijuna dolara. U svim ostalim zemljama bivše Jugoslavije udio piratskog softvera veći je nego u Hrvatskoj. Srbija, u kojoj se također smanjuje postotak, u posljednjem je izvješću završila na 74 posto udjela piratskog softvera, što je proizvođačima softvera oduzelo 99 milijuna dolara. Na početku istraživanja, 2004. godine, u toj je zemlji ilegalni softver zauzimao 80 posto ukupnog tržišta, što je toj industriji tada odnosilo 85 milijuna dolara. U Bosni i Hercegovini je stopa piratskog softvera također u laganom padu, a u posljednjoj promatranoj godini iznosila je 54 posto, što za tu industriju znači gubitak od 15 milijuna dolara. U Makedoniji su legalni softveraši u 2008. izgubili 14 milijuna godina, uz stopu od 68 posto. U toj se zemlji udio pirata lagano smanjuje iz godine u godinu. U Crnoj Gori, međutim, udio nikako da padne ispod 83 posto. To im je pošlo za rukom samo 2006. kad je pao za jedanpostotni poen. Iako je udio ilegalnog softvera u SAD-u svega je 20 posto, što je globalnu industriju stajalo 9,14 milijardi dolara u 2008. godini. Prosjek Europske unije je iste godine bio 35 posto, što je u novcu iznosilo oko 14 milijardi dolara.
(S.V.Ć.)