Dražen Bošnjaković ministar
No, uvaženo je i HUP-ovo stajalište da se slobode ne lišava odgovorne osobe u tvrtkama samo zbog neispunjenja ugovorne obveze. Drugim riječima, zatvorske kazne predviđa se samo za one poslodavce koji ne isplaćuju obveze prema radnicima zbog pribavljanja osobne koristi, dok se rigorozne kazne neće odnositi i na one poslodavce koji svoju obvezu prema radnicima ne mogu podmiriti zbog, kako je pojasnio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, poremećaja u poslovanju. Prema Bošnjakovićevim riječima, poslodavcima će se morati najprije utvrditi krivnja, odnosno da je raspolagao novcem na računu, ali ga je namjerno prisvojio umjesto da je isplatio plaće svojim zaposlenicima. Na novinarski upit kako će se razlučiti ta krivnja poslodavaca odgovorio je da će o tome odlučivati sud na temelju činjenica o uzrocima neplaćanja. "Neće kazneno odgovarati poslodavac koji nije svojom krivnjom u situaciji da ne isplaćuje plaće", ponovio je ministar pravosuđa, istaknuvši kako nije kazeno djelo naći se u poslovnim problemima. No, i u takvim slučajevima, podsjeća, ostaje čitav spektar mjera za zaštitu radničkih prava, od radnog suda koji se osniva i Zakona o ovrsi do ubrzanja u rješavanju radnih sporova, te zabrane osnivanja novih poduzeća onim osobama koje imaju nepodmirene obveze prema radnicima i državi.
Sve sindikalne središnjice, kako je istaknuo predsjendik SSSH Mladen Novosel, i dalje su nezadovoljne zbog toga što se ublažava osnov za kažnjavanje neisplate plaća, te se nadaju da će njihove sugestije do usvajanja izmjena zakonskog prijedloga, koje se najavljuje kroz idućih desetak dana, ipak biti usvojene. I predstavnik HUP-a Matko Bolanča najavio je nakon sjednice GSV-a da će poslodavci također uputiti nekoliko svojih "tehničkih" sugestija vezanih uz prijedlog kaznenog zakona. Posebno naglašava podatke prema kojima tek oko 1 posto poslodavaca u Hrvatskoj ne isplaćuje redovito svoje zaposlenike, odnosno duguje im od jedne do tri plaće, te napominje kako se taj broj nije povećao u uvjetima krize, već je riječ o tvrtkama u kojima se odugovlači s otvaranjem stečaja. Sindikati ističu posljednje podatke Porezne uprave iz svibnja, prema kojima je 13,5 tisuća radnika u Hrvatskoj kojima poslodavci ne plaćaju redovito, te poručuju kako će nastojati do usvajanja zakona uvjeriti predlagača da ne može baš svaka blokada računa biti opravdan razlog za neplaćanje radnika i alibi za nekažnjavanje takvih poslodavaca.
Novi trend
Radnici pokreću najviše stečajeva
Ministar Bošnjaković ustvrdio je kako se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj bilježi da upravo radnici pokreću najviše stečajeva tvrtki, a što on pozdravlja uz obrazloženje da je nastavak njihovog rada moguć što se ranije otvori stečaj. Pravim primjerom istaknuo je slučaj Pevec, u kojemu je na vrijeme pokrenut stečaj, pa danas radi gotovo tisuću radnika, a vodi se i proces kažnjavanja odgovornih zbog zlouporaba u poslovanju.