10. lipanj 2011.| Jadranka Dozan

Zatezna kamata za tvrtke pada sa 17 na 15 posto

Od srpnja najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima među tvrtkama moći će iznositi 22,5 posto

Građani koji danas na dopuštena prekoračenja po tekućim računima plaćaju i 14 posto godišnje kamate, s početkom srpnja mogu računati na manji ceh za "život u minusu"; kamatna stopa bit će im do 12 posto, što je iznos najviše dopuštene ugovorne kamate u poslovima s građanima. Isto tako za kašnjenja u plaćanjima raznih režijskih troškova ili drugih računa od srpnja će im se obračunavati 12 umjesto 14 posto zakonske zatezne kamate.

Utjecaj smanjenja eskontne stope na novčano tržište uglavnom se ocjenjuje zanemarivim Utjecaj smanjenja eskontne stope na novčano tržište uglavnom se ocjenjuje zanemarivim Dvapostotna poena manje u konkretnom slučaju znače 15-postotno smanjenje kamatne stope, što ne zvuči zanemarujuće. No one koji su u dubokim minusima ili u kašnjenjima zbog problema sa servisiranjem svojih obveza skoro snižavanje neće baš spasiti ili izvući iz problema. S druge strane banke su već otprije zbog trenda rasta udjela loših kredita opreznije u odobravanju prekoračenja, primjerice. Slično vrijedi i za efekte smanjenja penalizirajućih kamata za poduzeća u odnosima s drugim pravnim osobama. U oba slučaja riječ je o kamatama s kojima se mahom ne suočavaju problematični dužnici.Kako bilo da bilo, slijedom ovotjedne odluke Savjeta središnje banke o smanjenju eskontne stope sa 9 posto (na snazi od 2008.) na 7 posto, i u poslovima među pravnim osobama smanjit će se i zakonska zatezna kamata i najviša ugovorna kamatna stopa jer je Zakonom o obveznim odnosima upravo eskontna stopa određena za referentnu mjeru u izračunu.

Pritom se kod pravnih osoba i zakonske zatezne kamate eskontnoj stopi dodaje 8-postotnih poena (u odnosima pravnih i fizičkih osoba pribraja se 5 poena) pa će se od srpnja među pravnim osobama primjenjivati zakonska zatezna kamata od 15 umjesto dosadašnjih 17 posto, dok će najviša ugovorna kamatna stopa (najviše 50 posto povrh zakonske zatezne) u poslovima među tvrtkama moći iznositi visokih 22,5 posto. Iole solidniji klijenti ni danas ne pristaju na takve kamate ili su jednostavno prerizični za poslovanje kreditorima i/li dobavljačima. I dok će barem dio građana i tvrtki, uključujući i velike javne kompanije poput HEP-a, koje imaju golema dospjela nenaplaćena potraživanja, ipak osjetiti kakve-takve (posredne) efekte smanjenja eskontne stope, izravan utjecaj na novčano tržište uglavnom se ocjenjuje gotovo zanemarivim. S tim u vezi u HNB-u su podcrtali kako ova stopa nema znatniji izravni utjecaj na naša novčana kretanja.

Za koga bolje

Efekti za 'kartične kredite'
Smanjenje zatezne i najviše ugovorne kamate kod građana bi se, uz minuse po tekućim računima, moglo efektirati i kod kredita po kreditnim karticama kojih je više od 4 milijarde kuna. U toj vrsti kredita građanima ujedno je i relativno veći udjel loših (oko 16% u odnosu na prosječnih 8).

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (0)

Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku