Otežana zapošljivost
Među privatnim agencijama razlikuje ih se više tipova: agencije za tzv. privremeno zapošljavanje koje nisu posrednici u klasičnom smislu jer osobe koje zaposle prosljeđuju poslodavcima koji im za tu uslugu plaćaju određeni iznos koji pokriva trošak rada uz određenu maržu. Javni zavod za zapošljavanje uglavnom posreduje u segmentima u kojima privatne agencije ne vide svoj profit, tj. u segmentima u kojima ima viška radne snage ili gdje postoje čimbenici otežane zapošljivosti (nedostatak kvalifikacija, zdravstveni problemi, itd.). Što je više konkurencije u samom posredovanju za zapošljavanje, to je djelovanje tržišta rada efikasnije. Primjerice, pojavom prvih privatnih posrednika u zapošljavanju Hrvatski zavod za zapošljavanje izgubio je dio svojih tradicionalnih stranaka, ali se količina i kvaliteta informacija na tržištu rada bitno povećala naročito korištenjem informacijske tehnologije. Web portali preuzeli su znatan dio funkcije informiranja tražitelja zaposlenja, odnosno poslodavaca, ali uloga posrednika na tržištu rada time nije ni smanjena ni manje bitna. Dapače, u uvjetima smanjenja radne snage zbog demografskih faktora, kao i promjene u strukturi potražnje za određenim zanimanjima koju je teško zadovoljiti, institucije na tržištu rada dobivaju vrlo važnu ulogu. Većina poslodavaca danas iskazuje nezadovoljstvo kada je u pitanju kvaliteta i brojnost specifičnih struka i zanimanja. Dio takvih problema proizlazi iz neadekvatnih ishoda obrazovnog sustava, dok se drugi odnosi na neefiksne posrednike u zapošljavanju i nisku razinu pokretljivosti radne snage. Jedan od okvirnih izvora podataka o udjelima posrednika na tržištu je anketa o radnoj snazi koja na uzorku stanovništva starog od 15 do 65 godina ispituje njihovu ekonomsku aktivnost. Jedna se skupina pitanja odnosi na način zapošljavanja osoba koje rade. Iz te je ankete vidljivo da je u nas najučestaliji način nalaženja posla preko oglasa (53,4 posto) i preko rodbine i prijatelja (17,1 posto). Zanimljivo je da treću i četvrtu poziciju predstavlja aktivnost tražitelja posla izravno kod poslodavaca (po oko 11 posto), dok je zapošljavanje uz posredovanje Zavoda za zapošljavanje bilo važno za svega 4,4 posto od ukupnog broja osoba koje su bile u radnom odnosu u 2006. godini. Što se tiče udjela zaposlenih koji su posao našli preko privatnih agencija, tu je riječ o vrlo malom postotku od oko 0,4 posto zaposlenih ili nešto više od četiri tisuće zaposlenika.
Izravno s poslodavcem
Kad je riječ o korelaciji zapošljavanja i veličine poduzeća, zapošljavanje preko oglasa bilo je najzastupljenije kod osoba koje rade u većim poduzećima (65,5 posto), dok je taj način zapošljavanja relativno malo zastupljen u poduzećima u kojima je do 10 zaposlenih (25,3 posto). Tek je kod poduzeća s više od 50 zaposlenika taj postotak postao iznadprosječan. Obrnut je slučaj pri zapošljavanju na vlastitu inicijativu informiranjem ili kontaktiranjem poslodavca izravno. Prosječno je 21,3 posto zaposlenih osoba posao pronašlo na takav način. Riječ je o 31 posto zaposlenih u malim poduzećima i 10,2 posto zaposlenih u poduzećima većim od 500 zaposlenih. Oko 15 posto osoba nalazi posao preko poznanstava i rodbine što je nešto češći slučaj u malim nego u većim poduzećima. Oscilacije vezane uz prosjek relativno su male što govori da veličina poduzeća nema bitnog utjecaja pri tom načinu zapošljavanja. Zanimljivo je da je HZZ posredovao za samo 4,4 posto ili oko 53.000 ljudi koje su u 2006. bile u radnom odnosu. Navedeni broj odnosi se na one koje je Zavod poslao poslodavcu i koji su se uspješno zaposlili.
Sanja Crnković-Pozaić,
direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva