1. Nemojte štedjeti u početnim ulaganjima, a na vodeće položaje postavite najbolje ljude.
Tvrtke često određuju veličinu ulaganja u nove pothvate prema početnom prihodu ili profitu pothvata. Takav je stav, najblaže rečeno, kratkovidan. Ulaganje u istraživanje i razvoj te marketing treba biti takvo kao da se od pothvata očekuje golema zarada. I odabir ljudi treba provesti prema istom principu - umjesto da na nove pothvate šaljete ljude s kojima inače ne znate što učiniti, na ovakav projekt trebate postaviti svoje najbolje ljude. Zaboravite, stoga, onog tipa iz proizvodnje koji se nada novoj avanturi. Vama za kormilom treba netko s vrhunskim učinkom. Jedno je sigurno: novi poslovni pothvati s ograničenim novčanim resursima i s kadrom koji je samo dovoljno dobar uvijek će ostati mali.
2. Pretjerano naglašavajte potencijal i važnost novog projekta.
Za nove poslovne pothvate treba konstantno navijati. Međutim, pritom ne mislim samo na napore višeg menadžmenta, nego i na činjenicu da novim poslovnim pothvatima trebaju sponzori, pa makar i po cijenu kršenja starih birokratskih normi. Za novi je poslovni projekt ključna organizacijska transparetnost. Izvješća o poslovanju trebala bi se podnositi menadžmentu najmanje dvije razine iznad one koju nalaže ostvarena prodaja. Ako je moguće, trebala bi se podnositi izravno glavnom direktoru, ili bi, u najmanju ruku, izvješća o poslovanju novih projekata trebala biti među glavnim prioritetima glavnog direktora. Iskreno govoreći, ako budete dizali prašinu zbog novog poslovnog pothvata, moguće je da ćete, ako pothvat ne uspije, ispasti glupi. No, na kraju krajeva, i to je dio poslovnog rizika. No, unatoč toj mogućnosti, krenite u projekt i dignite prašinu. Ako to ne učinite, projekt će biti osuđen na propast. Ako ipak i propadne, preuzmite odgovornost za to i ne upirite prstom ni u koga. Vjerovali ste u taj projekt, ali nije uspio. Ako projekt uspije, uživajte u uspjehu svog tima. Osjećat ćete se odlično.
3. Dajte svojim ljudima dovoljno slobode i nemojte ih stalno nadzirati.
Kad se odlučuje o tome koliko ćete vodstvu novog projekta dati slobode, nema prave formule - to je jednostavno proces koji se uvijek ponavlja. Bitno je da imate na umu da tijekom tog procesa novom pothvatu trebate dati više slobode nego što želite, nikako manje. Pronalaženje optimalne ravnoteže između potpore, nadziranja i upravljanja novim poslovnim pothvatom slično je situaciji kroz koju prolazite kad vam dijete krene na fakultet u drugi grad. U trenutku kad postaje samostalno, vaša je najveća želja da preuzme potpunu odgovornost za svoj život. Isto tako, ne želite da pijančuje i previše tulumari pa da zbog toga pada ispite i riskira pad godine. I tako započinjete igru otpusti-zategni. Ista je stvar i s novim poslovnim pothvatima, osim što u ovom slučaju možete i trebate zamijeniti vodstvo projekta ako stvari ne teku kako treba. Na kraju krajeva, želite da tim procesom pothvat stječe sve više autonomije. Svi znamo da u velikim tvrtkama novi poslovni pothvati nemaju dovoljno političkog kapitala niti ostvarenih rezultata koji bi im omogućili osamostaljenje. U malim je tvrtkama, pak, jednostavnije novi pothvat uklopiti u temeljnu djelatnost tvrtke. Međutim, autonomija ljudima daje osjećaj vlasništva i ponosa. U idealnim bi uvjetima novi pothvati pod snažnim vodstvom imali vlastite 'alate', poput sustava za istraživanje i razvoj, prodaju ili marketinške timove. Trebalo bi im omogućiti da se sami odvaže odabrati kadar i odlučivati o poslovnim strategijama. Odaberite strastvene, motivirane ljude koji će voditi te projekte, pomozite im koliko god možete i onda im dajte prostora da se razvijaju. Rast je divna stvar, a u poslu nije nužno da započne u garaži. Ništa nije ravno zadovoljstvu i uzbuđenju koje nosi novi početak - naročito kad se u nečem postojećem rađa nešto novo.
© Jack and Suzy Welch
The New York Times Syndicate, 2010.
Jack i Suzy Welch, autori međunarodne uspješnice "Kako pobijediti". Njihova je najnovija knjiga "Odgovori na pitanje kako pobijediti: Suočavanje sa 74 najteža poslovna pitanja današnjice". Jack Welch bivši je glavni direktor General Electrica, časopis Fortune proglasio ga je menadžerom 20. stoljeća.