J. Kulušić (prva slijeva)
Prema definiciji Međunarodne organizacije rada, rad u nepunom radnom vremenu je onaj od svega nekoliko sati tjedno do najviše 36 sati tjedno, no prema Nacrtu će se kod nas primjenjivati za sve koji na poslu provode manje od 40 sati. Njime se uređuje obveza plaćanja doprinosa za radnika koji s poslodavcem ima sklopljen ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, što do sada nije bilo regulirano. Kako objašnjava Jasna Kulušić, direktorica radno-socijalnih odnosa pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), poslodavci za osiguranike koji ne rade puno vrijeme imaju obvezu plaćanja doprinosa kao za "normalnog" radnika. "Takva se praksa pokazala preskupom i neučinkovitom, jer je na tržištu rada sve češći interes, posebice malih poslodavaca, za osnivanje radnog odnosa na svega nekoliko sati tjedno. Primjerice, ugostitelji imaju potrebu za dodatnim radnicima petkom i subotom uvečer ili isključivo vikendom, a trgovci samo određenim danima u tjednu. U takvim okolnostima uplaćivanje kompletnog iznosa doprinosa bila je prepreka za rašireniji opseg korištenja ovakvog oblika rada", napominje Kulušić. Pitanje visine osnovice za obračun doprinosa različito je kad riječ o doprinosima za mirovinsko osiguranje u odnosu na doprinose za zdravstveno osiguranje i za zapošljavanje. Prema novom zakonu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, ako je plaća niža od najniže mjesečne osnovice, ona će se utvrditi razmjerno ugovorenim satima rada. Za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje, ako je plaća niža od najniže osnovice, doprinosi se obračunavaju i plaćaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici. Iako su poslodavci tražili da se i ovi potonji obračunavaju po broju odrađenih sati, to nije prošlo. "Zakon se namjerno gura iako nije 'uglađen', jer su otvorena poglavlja o zapošljavanju, bez obzira na socijalne partnere", ističe Kulušić. U razvijenim zemljama Europe, posebno u Skandinaviji, različiti oblici rada u nepunom radnom vremenu čine 20 posto udjela u ukupnoj zaposlenosti stanovništva. Europski radnici zaposleni s nepunim radnim vremenom prosječno rade 25 sati tjedno. Najviše zaposlenih na nepuno radno vrijeme je u Nizozemskoj, više od 45 posto. U toj zemlji čak tri četvrtine zaposlenih žena radi s nepunim radnim vremenom, a u svim europskim zemljama bez iznimke je više žena koje rade nepuno radno vrijeme.
Za prvo zaposlenje - godina bez doprinosa
U okviru mjera za poticanje novih zapošljavanja za osobe koje se prvi put zapošljavaju ili imaju ugovor o volonterskom radu predlaže se oslobođenje plaćanja doprinosa koji se obračunavaju 'na osnovicu' u trajanju do jedne godine od dana prvog zaposlenja, odnosno od početka rada po volonterskom ugovoru.