13. prosinac 2005.| Ivan Pandžić
Zagreb, Split i Rijeka sami probili državni limit zaduživanja
Ove godine 39 općina i gradova tražilo je zaduženje od 960 milijuna, a odobreno je manje od trećine
Zagreb ima bolji kreditni rejting od države, a ne može se zadužiti 250 milijuna kuna
Kraj prosinca i donošenje proračuna gotovo svih lokalnih jednica ponovno je aktualizirao sukob između Ministarstva financija zbog (ne)mogućnosti zaduženja gradova i općina sljedeće godine. Samo Zagreb, Split i Rijeka planiraju se sljedeće godine zadužiti 396 milijuna kuna za kapitalne investicije, dok su procjene da će Ministarstvo odobriti između 280 i 300 milijuna kuna zaduživanja za sve lokalne jedinice. Naime, toliko iznosi limit od dva posto ukupnih prihoda 556 lokalnih jedinica (422 općine i 122 grada) za koje je Vlada propisala kao najveći mogući prag godišnjeg zaduženja i navukla na sebe bijes dobrostojećih gradova, prvenstveno Zagreba i Rijeke. Limit zaduženja od 1998. godine postao je sve restriktivniji kako se ne bi povećao javni dug koji ove godine iznosi oko 120 milijardi kuna. Primjerice, do 1998. godine gradovi i općine mogli su se zadužiti ako im obveze ne prelaze 30 posto godišnjih izdataka. Lani je uvedeno ograničenje od dva posto ukupnih prihoda, i to ako obveze nisu veće od 20 posto izdataka.
Ovogodišnji prihodi
Od ukupno 960 milijuna kuna zaduženja koje je ove godine tražilo 39 gradova i općina, odobreno je samo 290 milijuna. Ovogodišnji prihodi svih lokalnih jedinca procjenjuju se na najviše 15 milijardi kuna, iz čeka proizlazi odobravanje zaduženja do 300 milijuna kuna. U ministarstvu očekuju da će i sljedeće godine traženja zaduženja biti znatno veće od zakonskog limita.
Kako limit uključuje i izdavanje obveznica, Rijeka ove godine nije realizirala planirano izdavanje obveznica od 40 milijuna eura za plivalište, sportske dvorane, Muzej suvremene umjetnosti i prometnice. Zagreb je ove godine spasio veći prihod od poreza na dobit i komunalnog doprinosa kojim su popunili razliku od 250 milijuna planiranih od zaduženja i odobrenih 95 milijuna. Unatoč tomu, u Zagrebu i za sljedeću godinu planiraju tražiti dozvolu zaduženja putem kredita od 250 milijuna kuna, Rijeka planira izdati prvu tranšu obveznica od 11,7 milijuna eura, a Split izdati obveznice u vrijednosti 60 milijuna kuna. Osijek se jedini od četiri najveća grada ne planira zadužiti je jer su mu obveze po kreditima i jamstvima 271 milijun kuna.
"Planirali smo ponovno zaduženje jer se nadam da će u ministarstvu napokon shvatiti da svojim limitima potpuno imobiliziraju lokalne jedninice. Zagreb ima kreditni BBB+ stabilno i da nema odredbe koja kaže da rejting neke lokalne jedinice ne smije biti bolji od državnog, bio bi nam i bolji. Ukupne godišnje obveze su nam oko 180 milijuna kuna ili četiri posto proračuna. Vanjski dug države je 30 milijardi dolara, a oni nas ograničavaju da se možemo svi zajedno zadužiti za samo jedan posto tog duga. Zar će jedan posto popraviti sliku države. Uvjeren sam da neće", kaže zagrebački pročelnik za financije Slavko Kojić.
Zagreb planiranih 250 milijuna kuna u cijelosti namjerava uložiti u prometnice, a ako iznos ne bude odobren, još ne znaju koje će stavke morati rezati da bi ostvarili obećane projekte. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel razočaran je što ove godine nisu dobili ni odgovor Ministarstva na traženo zaduženje. Ako im se sljedeće godine ponovno ne odobri izdavanje municipalnih obveznica, kaže da će ih emitirati kao korporativne obveznice trgovačkih društava, za što nije potrebno suglasnost. "Vlada prema lokalnoj upravi vodi restriktivnu politiku. Razumijem da na njih međunarodne financijske institucije vrše pritisak s obzirom na visoku zaduženost, ali moraju imati osjećaj za lokalne projekte razvoja. U državnom proračunu je predviđeno zaduženje od 10,5 milijardi kuna, a za 550 gradova i općina možda će dozvoliti 300 milijuna. To je prevelik nesrazmjer", zaključuje Obersnel.
Odobrenje obveznica
Član splitskog poglavarstva zadužen za financije, Jurica Jurišić, uvjeren je da će oni ipak dobiti odobrenje za izdavanje obveznica i jedini nema ništa protiv ograničenja jer smatra da se država ponaša kao dobar privrednik koji kontrolira svoj deficit.. Iz ministarstva financija odgovorili su uglavnom citirajući zakone kojima je propisano ograničenje zaduženja, te naglasili da oni rade u skladu s vladinim fiskalnim projekcijama o ograničenju deficita opće države.
Bajo: Država ne upravlja dobro dugom
Ante Bajo iz Instituta za javne financije, koji se bavio problematikom zaduživanja lokalnih jedinica, ističe da restriktivni limiti zaduživanja proizlaze jer Ministarstvo i Vlada ne upravljaju dobro javnim dugom, likvidnošću i gotovinom. Zbog straha od povećanja javnog duga, koji iznosi oko 52 posto državnog GDP-a, mnogi lokalni projekti propadaju.
"Problem leži u konfuznoj zakonskoj regulaciji koja nema jasnu kategorizaciju duga i kratkoročnog zaduživanja, nema procjena posljedica zaduživanja i sustavne evidencije oko zaduživanja javnih poduzeća. Nema potrebe za restriktivnim limitiranjem lokalnih jedinca koje su likvidne i mogu ostvariti kvalitetnu zaduženost. Gradovi će inače početi izdavati obveznice svojih poduzeća, što će još više povećati nepoznanice u vezi s dugom. Zagreb bi svakako trebalo izdvojiti od ostalih lokalnih jedinica i za njega utvrditi posebne kriterije zaduživanja", zaključuje Bajo.